Povjerenik EU za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos danas će posjetiti Zagreb i sastati se s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem. Uoči tog posjeta u pisanom intervjuu za Jutarnji list Avramopoulos iznosi stavove o spremnosti Hrvatske za Schengen, reformi sustava azila u EU i drugim pitanjima.
Dolazite u posjet Hrvatskoj u vrijeme kada se nastavlja debata o poštenijem i efikasnijem sustavu azila i migracija u EU. U kojem smjeru biste vi htjeli vidjeti promjene kako bi se teret podijelio s većom razinom solidarnosti u EU?
- Nakon dvije godine zajedničkih napora u suočavanju s mnogim izazovima migracijske i izbjegličke krize, došli smo do trenutka kada se neregularni val smanjio i sada imamo situaciju znatno više pod kontrolom. Sada je vrijeme da na tome nastavimo raditi te da se prebacimo s nekontrolirane na regularnu migraciju kroz sigurne putove. Ključ svega jest solidarnost i dijeljenje odgovornosti. Pozvao sam sve zemlje članice da prije svega nastave pokazivati solidarnost unutar EU nastavkom premještaja ljudi kojima je potrebna zaštita iz Italije i Grčke. Moramo istovremeno napraviti napredak prema sklapanju sporazuma o zajedničkom Europskom sustavu azila koji bi bio otporan na krizu, uključujući i reformirani Dublin, koji bi bio pošten za sve. Podjednako je važno da države članice nastave proces preseljenja, a mi ostajemo spremni to podupirati, i operativno i financijski.
Vaša je procjena da sustav relokacije migranata daje rezultate, iako je tek mali broj premješten. Dio članica i dalje osporava tu odluku. Koliko ste zadovoljni hrvatskom implementacijom ove odluke?
- Zahvaljujući svim naporima koje smo uložili proteklih godina, od bolje zaštite vanjskih granica, preko Deklaracije EU i Turske, do zajedničkih napora na Sredozemlju, jednostavno imamo manji broj dolazaka, a time i manje ljudi za relokaciju. Ipak, Italija i Grčka su još uvijek pod pritiskom i zato se moramo fokusirati na pomoć onima kojima je potrebna zaštita.
Hrvatska je pokazala važnu razinu solidarnosti tijekom cijele krize, ne samo kroz relokaciju iz Italije i Grčke nego i suradnjom u smanjenju iregularnog protoka kroz zapadnu balkansku rutu. Hrvatska nam je važan partner. Ja računam na Hrvatsku da će nastaviti europske napore, a i ona može računati na EU.
Kada će Komisija završiti evaluaciju Hrvatske u vezi s ispunjavanjem kriterija za ulazak u Schengen? U kojem smjeru ide taj proces?
- Evaluacija Schengena za Hrvatsku se odvijala tijekom cijele 2016. i nastavlja se u 2017. godini. Hrvatska je strana već napravila velik posao, a i sada čini velike napore kako bi napredovala u tome. Mi smo uz Hrvatsku i zajednički nam je cilj da ovaj posao dovršimo što je prije moguće.
Postoje signali da bi Slovenija zbog bilateralnog spora mogla blokirati hrvatski ulazak u Schengen. Je li moguće da Hrvatsku blokira susjed, čak i ako vi ocijenite da je ispunila sve uvjete za Schengen?
- Što se tiče Schengena, sada smo u prvoj fazi postupka u kojoj radimo s Hrvatskom kako bismo što prije pozitivno zaključili evaluaciju. To će omogućiti Komisiji da završi prvu fazu i zaključi da je Hrvatska spremna priključiti se Schengenu. Jer, na kraju krajeva, jači Schengen znači isto i ujedinjeni Schengen. U našem je zajedničkom interesu da svi budemo punopravni član Schengena.
Je li opstanak Schengena i dalje ugrožen?
- Schengen je velik uspjeh europskih integracija, a nepostojanje unutarnjih graničnih kontrola njegova je bit. Prošli sam tjedan predstavio načine kako očuvati i osnažiti Schengen. Nismo predložili produljenje kontrole unutarnjih granica, nego promjenu režima prema kojem poštujemo istovremeno temeljno načelo Schengena i duh koordiniranog pristupa kontrola na unutarnjim granicama. To znači da bi takve kontrole trebale ostati izuzetak. Moramo pažljivo balansirati između slobode kretanja i potrebe za suočavanjem s važnim sigurnosnim ugrozama. Također smo uveli jače zaštitne mjere kako bi osigurali da granične kontrole na unutarnjim granicama ostaju izuzetak.
Primjena odluke o sustavnim kontrolama na vanjskim granicama EU i Schengena stvorila je problem na hrvatskim granicama, koje je imalo potencijal ugroziti i turističku sezonu i gospodarstvo općenito. Taj je problem smanjen sporazumom sa Slovenijom, ali nije potpuno nestao. Kako pronaći trajno rješenje kojim bi se ubuduće spriječile gužve na našim granicama?
- Cilj takvih sustavnih kontrola koje su na snazi od travnja vrlo su jasne: jačanje sigurnosti i bolja zaštita naših građana. Da bi se to bolje odradilo, moramo znati tko prelazi naše vanjske granice. Već vidimo prve rezultate toga kroz značajno povećanje podataka u našem Schengenskom informacijskom sustavu. Hrvatska ima puni pristup tom sustavu, što je ključni korak naprijed. Sada imamo više od 70 milijuna podataka ubačenih u taj sustav. Zemlje članice stavljaju i dijele više podataka nego prije. Komisija je bila uključena u praktičnoj implementaciji sustavnih kontrola na granici i izbliza smo pratili razvoj događaja. Od travnja imam redovite kontakte s ministrima unutarnjih poslova i Hrvatske i Slovenije. Pozdravljam njihovu izvrsnu suradnju. Zahvaljujući smjernicama koje smo zajedno dogovorili, čekanje na graničnim prijelazima značajno je smanjeno. Drago mi je da se nova pravila efikasno primjenjuju, zahvaljujući dobrosusjedskoj suradnji i koordinaciji, i da se sigurnost naših granica i građana jamči dok istovremeno zadržavamo mobilnost i ne ugrožavamo prekogranični promet i poslovanje.
Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu EU. Što mislite o uspjehu Hrvatske dosad u zaštiti tih vanjskih granica?
- Od uspostave Europske granične i obalne straže shvatili smo da je vanjska granica jedne države zapravo vanjska granica cijele Unije. To znači da niti jedna država ne smije ostati sama u suočavanju s migracijskim i graničnim izazovima. Upravo zbog toga i imamo takvu obalnu i graničnu stražu. Istovremeno sve države računaju na solidnu funkciju i zaštitu tih granica. Hrvatska je na ključnom položaju i odigrala je važnu ulogu u stabilizaciji protoka kroz zapadnu balkansku rutu, a pritom smo Hrvatskoj značajno i financijski pomagali sa preko 100 milijuna eura kroz projekte za migracije, granice i sugurnost u razdoblju od 2014. do 2020. godine.