Zbog značajnog kašnjenja u ispunjavanju i usvajanju Plana gospodarenja otpadom 2016. – 2021., Hrvatska se već nalazi u procesu prekršajnog postupka, ali jednako se tako suočava i s rizikom suspenzije sredstava iz 475 milijuna eura vrijednog projekta u okviru Kohezijskog programa, navodi se u dokumentu Europske komisije koji je 29. travnja ove godine potpisala Vittoria Alliata di Villafranca, a koji je upućen Ministarstvu regionalnog razvoja i europskih fondova, piše Slobodna Dalmacija.
Kasnio je Zmajlović...
Posljednje je to u nizu upozorenja Europske komisije upućeno Hrvatskoj zbog kašnjenja u ovom postupku, ali sada je već, čini se, zbilja dogorjelo do nokata i našoj zemlji realno prijeti suspenzija dijela sredstava iz EU fondova, a i kazna u okviru pokrenute prekršajne procedure, piše Slobodna Dalmacija. Već za vrijeme bivše Vlade došlo je do kašnjenja s rokovima, ali je Mihael Zmajlović, tadašnji ministar zaštite okoliša, ipak uspio ispregovarati s EK-om dodatne rokove i provesti javnu raspravu i studije zaštite okoliša, ali Plan gospodarenja otpadom s pripadajućim dokumentima ipak nije stavljen na dnevni red Vlade.
"Mogu reći da je Plan bio gotov, ali smatrali smo da nije fer izglasavati ga na Vladi i upućivati u daljnju proceduru dok smo bili takozvana tehnička Vlada. No, sve je bilo dovršeno i nova Vlada ga je morala samo usvojiti, ali je novi ministar Slaven Dobrović odustao od njega i odlučio kreirati novi plan. Međutim, veliko je pitanje hoće li se to moći napraviti bez određenih sankcija od EK. Mi smo četiri godine proveli pripremajući naš Plan i ne vjerujem da se do kraja godine može usvojiti novi, tako da se novi ministar uvelike kocka sa strpljenjem i novcem EU-a", kazao nam je tim povodom Mihael Zmajlović.
Prema njegovim riječima, legitimno je pravo svake Vlade da provodi svoju politiku u bilo kojem sektoru, ali ističe da Dobrović još uvijek nije detaljnije naveo zbog čega ide na potpuno novi plan, čime previše riskira.
Slobodna Dalmacija posjeduje dokument Ministarstva regionalnog razvoja i okoliša koji je 20. svibnja ove godine upućen Ministarstvu zaštite okoliša, u kojem pozivaju ministra okoliša i resorne kolege da se što prije sastavi odgovor Europskoj komisiji i zabrinuto se navodi mogućnost suspenzije 475 milijuna eura.
Pritom se navodi i prigovor Europske komisije u kojem se traži donošenje akcijskog plana za "opće ex-ante uvjete 6." i "ex-ante uvjete 6.2", koji se odnose na procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša, te održivo ulaganje u sektor otpada. Ministarstvo regionalnog razvoja upozorava da sve to treba biti gotovo do 30. lipnja te pozivaju kolege iz Ministarstva zaštite okoliša na očitovanje do 27. svibnja, tražeći "razrađen plan aktivnosti s pripadajućim rokovima, uz realnu procjenu potencijalnih rizika na ispunjenje oba ex-ante uvjeta uslijed moguće promjene politike gospodarenja otpadom, kako bismo mogli pripremiti službeni odgovor za Europsku komisiju".
Nacrt je gotov...
"Konačno, predlažem održavanje sastanka kako bismo još jednom zajednički prošli kroz akcijski plan i dogovorili eventualne daljnje korake, a kako bi navedeni ex-ante uvjeti bili ispunjeni u roku. Termin sastanka javit ćemo vam naknadno, a nakon što nam dostavite svoje pisano očitovanje i pripadajući plan aktivnosti", zaključuje se u tom dopisu Ministarstva koji je potpisao ministar Tomislav Tolušić.
Međutim, u Ministarstvu regionalnog razvoja nam je u utorak, 2. lipnja, rečeno kako još nisu primili očitovanje Ministarstva zaštite okoliša. Iz Dobrovićeva ministarstva pak odgovaraju kako će to ubrzo učiniti, te da su odgovor već uputili drugom ministarstvu – Ministarstvu vanjskih poslova.
"Dokumenti koje ste nam poslali na uvid odnose se na proceduru povrede prava koju je pokrenula EK, a odnosi se na nedonošenje novog Plana gospodarenja otpadom. Ministarstvo se po tom pitanju 27. svibnja očitovalo Ministarstvu vanjskih poslova, a dopis s obrazloženjem uputit će se i Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Rok za slanje obrazloženja Europskoj komisiji na dopis o proceduri povrede prava je 30. lipnja. Rok za donošenje novog Plana gospodarenja otpadom bio je 31. 12. 2014., no prethodna Vlada nije ga usvojila u zadanom roku te je njegovu izradu pokrenula s kašnjenjem. Prijedlog plana koji je ministar Slaven Dobrović zatekao u Ministarstvu ocijenjen je nedovoljno ambicioznim u pogledu ispunjavanja obveza koje se odnose na odvojeno prikupljanje otpada. Stoga se odmah krenulo s izradom novog Plana gospodarenja otpadom 2016. – 2022., koji će omogućiti da do 2020. odvojeno prikupljamo 50 posto otpadnog papira, metala, stakla i plastike te smanjimo odlaganje biootpada na odlagalištima", navodi se u odgovoru Ministarstva okoliša.
Uz to se tvrdi kako je nacrt plana već gotov i u javnu raspravu kreće početkom ovog mjeseca, čim se dovrši pripadajuća Strateška studija utjecaja na okoliš.
Koliko se može neslužbeno doznati, u Vladi su svjesni da je s ovim stavom Ministarstva okoliša povećana mogućnost rizika suspenzije 475 milijuna eura od EU-a, ali navode da je Plan prethodne Vlade bio previše loš te je bilo još rizičnije pristati na njegovu primjenu.
Ipak, u Ministarstvu okoliša nadaju se da će sve napraviti u rokovima i dogovoru s EU-om.
Unatoč njihovu optimizmu, sve je veći rizik da se to možda neće ostvariti, čime nam predstoji suspenzija EU novca. Ipak, nadajmo se da će nam EK i ovaj put progledati kroz prste, već smo ih navikli na to.
Što ćemo s otpadom?
"Plan na kojem se radi vodi brigu o kružnom gospodarstvu i najnovijim smjernicama Europske komisije. Ističemo kako su predstavnici Ministarstva i predstavnici Europske komisije u stalnoj komunikaciji. Europska komisija pozdravila je spremnost Vlade RH za početak integriranja zahtjeva nedavno predloženog paketa o kružnom gospodarstvu u okviru plana gospodarenja otpadom.
Također, Nacrt plana je 13. svibnja dostavljen Europskoj komisiji. Ključne mjere Nacrta novog plana gospodarenja otpadom su kućno kompostiranje, centri za ponovnu uporabu i gradnja većeg broja manjih reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima. Planirani centri za gospodarenje otpadom razmatraju se na način da se prilagode novom sustavu i smanje kapacitete obrade miješanog komunalnog otpada.
Unaprijeđeni sustav gospodarenja otpadom bit će ekonomski i ekološki održiviji od aktualnog sustava, koji se temelji na velikim centrima za gospodarenje otpadom, čija gradnja znači i značajno povećanje cijena usluga odvoza otpada. Unaprjeđenje na kojem se radi omogućit će da povećanje cijena odvoza otpada bude manje.
Ističemo kako je Ministarstvo pripremilo i akcijske planove za projekte gospodarenja otpada koji će se financirati EU sredstvima, koji proizlaze iz Nacrta plana gospodarenja otpadom 2016. – 2022. Riječ je prije svega o projektima reciklažnih centara sa sortirnicama i kompostištima, reciklažnih dvorišta, te centrima za ponovnu uporabu čija će se gradnja sufinancirati novcem EU-a."
Hvale se povlačenjem novca
Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je u prvih pet mjeseci 2016. godine na Nacionalnog fonda povukla ukupno 506 milijuna eura iz fondova Europske unije. "U odnosu na prethodne godine, kada je Hrvatska povukla samo 558 milijuna eura u cijeloj 2015. i 548 milijuna eura u 2014. godini, ovo je veliki uspjeh Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ostalih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova.
Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, Hrvatska je svake godine do sada povlačila iz EU fondova tek neznatno veći iznos od onoga koji je uplaćivala. Ovaj rezultat pokazatelj je dobrog dosadašnjeg rada i naznaka da će se to promijeniti, te da će iskorištenost fondova značajno porasti i time potaknuti investicije i gospodarski oporavak RH", navodi se u priopćenju Ministarstva.
Međutim, iz Ministarstva nismo uspjeli odgovor koliko je u prvih pola godina realizirano novca u konkretne projekte, jer je to jedna od mjera kojima se ocjenjuje iskorištenost EU sredstava. Podsjetimo, Vlada u ovoj godini namjerava na razne projekte realizirati devet milijardi iz EU fondova.