Tog 30. srpnja 2014. na širem području Zagreba vladala je velika oluja tijekom koje je padala obilna kiša. Djelatnici Zaštitno-tehničke službe u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe provjeravaju strojarnicu jer je uslijed velikih kiša i ranije taj pogonski dio cjelokupne Kontrole leta bio poplavljen.
Provjeravaju protupoplavnu barijeru koja sprečava prolaz oborinskih voda u podrum zgrade. No, kiša nesmiljeno pada i u 13 sati i 6 minuta voda je već u strojarnici. Pet minuta kasnije protupoplavna barijera puca i ogromni udarni val probija vrata strojarnice i voda nadire u podrumske prostorije. U kratkom vremenu u donjem dijelu strojarnice razina vode iznosi do 70 cm dok je u podrumskoj prostoriji, gdje su uređaji za besprekidno napajanje, razina vode tri do pet centimetara i potrebno je još 15 centimetara do kontakta. Ubrzo nestaje rasvjete. Djelatnici u zgradu ulaze kroz prozore jer ulazna vrata ne rade...
Hodnikom trče izbezumljeni kontrolori i govore “ostat ćemo bez struje, sve će pasti”. U tom trenutku na nebu iznad Hrvatske je 49 aviona, a u dvorani Oblasne kontrole odakle se njima upravlja vlada mrak a ljudi blijeda lica drže se za glavu i govore “sve je riknulo”. Soba je puna ljudi koji tu uopće ne bi trebali biti i vlada opća panika.
Sve to stoji u “Izvještaju o istrazi gubitka napajanja nove zgrade Kontrole zračnog prometa u Zagrebu” koji se dogodio 30. srpnja prošle godine. Jutarnji list je u posjedu tog izvještaja u kojem su detaljno opisani svi ustanovljeni propusti te propisane mjere koje se moraju provesti. Istragu je provelo 12 članova Povjerenstva koje je osnovao direktor Kontrole zračne plovidbe.
Mjesec dana bez sna
Skoro godinu dana kasnije, 24 djelatnika HKZP-a podnose tužbe protiv Uprave tvrtke zbog pretrpljenog straha. “Te minute u mraku bile su najteži trenutak u mojoj karijeri, ali i jedan od najtežih trenutaka u životu. Mjesec dana poslije toga nisam spavao. A najgore od svega je što se ista situacija mogla i može ponoviti jer nije učinjeno ništa da bi se poboljšao sustav”, priča jedan od kontrolora letenja s deset godina iskustva, koji je odlučio podnijeti tužbu protiv svog poslodavca - Hrvatske kontrole zračne plovidbe zbog prošlogodišnjeg incidenta.
U smjeni je tada sveukupno radilo 25 kontrolora letenja od kojih je, kako doznajemo, većina odlučila tužiti poslodavca. Zbog pretrpljenog straha pojedinačno traže novčanu odštetu od 30 tisuća kuna. Prva tužba podnesena je u utorak na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, preostale od ukupno 24 tužbe bit će podnesene danas.
- Nije stvar u novcu jer nam nikakav novac ne može nadoknaditi stres koji smo doživjeli u tom trenutku. Stvar je u tome da je incident ukazao na ozbiljne propuste, a poslodavac do danas nije učinio ništa da se to promijeni - priča kontrolor letenja koji je odlučio podnijeti tužbu.
Nataša Sumirat Adikusumah, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja, otkriva da će poslodavca tužiti četvrtina od ukupno zaposlenih kontrolora letenja.
- Taj incident je najgori događaj koji se dogodio u povijesti hrvatske kontrole letenja i mogao je rezultirati katastrofom. Od tada inzistiramo da se uklone svi nedostaci jer su bili ugroženi ljudi u zraku, na zemlji i naši kolege u susjednim zemljama koje smo dodatno opteretili u trenutku incidenta - otkriva Nataša Sumirat Adikusumah.
Kriva panična reakcija
U izvještaju istražnog povjerenstva navodi se kako je ključni uzrok nestanka električne energije poplava prostorije u zgradi Kontrole leta, dok je neposredni uzrok panična i neadekvatna manipulacija sustavom besprekidnog napajanja koja je uzrokovala nenajavljeni prekid napajanja većine operativnih sustava, odnosno potpunu nemogućnost pružanja usluge.
No, u izvještaju se navodi kako osoblje Kontrole leta i prateće službe uopće nisu školovane za rješavanje ovih delikatnih situacija. Nikad nije proveden trening za ovakvu vrstu događaja, prekida ili ispada napajanja zbog nemogućnosti provedbe na operativnom sustavu.
Naime, u uzvještaju se navodi kako je glavni djelatnik elektroenergetike u panici i uslijed stresa gasio uređaje za besprekidno napajanje a da o tome nikoga od nadležnih nije obavijestio, te u Oblasnoj kontroli nisu znali da će im cjelokupni operativni sustav prestati raditi. U konačnici je utvrđeno kako uređaje nije trebalo gasiti jer nisu bili potpuno ugroženi. Nadalje, utvrđeno je da nakon izgradnje nije provedena sigurnosna procjena zgrade, da je odvodnja oborinskih voda neadekvatna, separatori se nisu čistili prema uputi iz glavnog projekta... Zbog rješavanja tih i drugih utvrđenih nepravilnosti, Povjerenstvo je naložilo implementaciju čak 63 mjera. Nataša Sumirat tvrdi kako su na posljednjem brifingu u travnju izviješćeni da je na temelju 63 preporučene mjere određeno 120 konkretnih zadataka.
“U tom trenutku 60 zadataka još uopće nije dobilo izvršioce niti rok. Više od pola mjera u tom trenutku nije bilo provedeno. Jedino što se vidi da je konkretno učinjeno je izgrađen jedan zidić, postavljeni su novi oluci da se ne skupljaju oborinske vode i još nekoliko tehničkih stvari”, tvrdi predsjednica sindikata.