ZAGREB - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Radovan Fuchs ovih će dana osnovati radnu skupinu koja će raditi na pripremi novog modela gimnazije, s manjim brojem obveznih predmeta i većom izbornošću. Na reformi gimnazije radit će stručnjaci koji su dugo u sustavu i dobro poznaju sve njegove prednosti i mane. Stručnim službama Ministarstva Fuchs je već dao u zadaću da proanaliziraju gimnazijske sustave drugih europskih zemalja, kao i model koji je u Hrvatskoj bio na snazi prije uvođenja “šuvarice”.
- Naši su gimnazijalci dobro pripremljeni za nastavak školovanja i to tako mora ostati. No, isto je tako činjenica da nigdje u Europi učenici nemaju tako puno obveznih predmeta. Pokušat ćemo definirati pet, šest, deset predmeta koje gimnazijalac mora znati i povećati udio izbornih predmeta, što je u skladu sa svjetskim trendovima - rekao je Fuchs.
Najopterećeniji đaci u Europi
Jutarnji list objavio je nedavno usporednu analizu hrvatskog i europskih gimnazijskih modela. Pokazali smo da je Hrvatska trenutačno jedina zemlja u kojoj gimnazijalci tjedno u školi provode 34 sata i imaju između 15 i 17 obveznih nastavnih predmeta. U drugim zemljama učenici, u pravilu, tjedno slušaju između devet i 13 predmeta, s tim da dio predmeta biraju sami.
U Hrvatskoj su razlike između tipova gimnazija minimalne, a i sami se programi sadržajno nisu bitno mijenjali od devedesetih, kada je gimnazija vraćena u školski sustav. Sve to iznimno preopterećuje učenike, što se, drže mnogi, vidjelo i na rezultatima probne državne mature. Reformu gimnazije za svog je mandata pokušala provesti još Ljilja Vokić, no izostala je podrška HDZ-a, koji je ideju o podjelu programa na obvezni i izborni dio ocijenio preliberalnom.
Motivirani učenici
- Osobno ću se zalagati za to da učenici u gimnaziji imaju što veću paletu izbornih predmeta jer današnje vrijeme to traži - rekao je državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Upozorio je kako Ministarstvu stalno stižu zahtjevi za uvođenje u škole novih sadržaja, od spolnoga odgoja, poduzetništva do odgoja za ljudska prava. I informatika je u školama posve podcijenjena. U svim tipovima gimnazija osim prirodoslovno-matematičke ona je obvezni predmet samo jednu školsku godinu.
- Naša je gimnazija dobra, no nastavimo li ovim tempom u škole uvoditi nove sadržaje, slomit ćemo djecu - rekao je Janjić. Uvjeren je i da će se s novim pristupom, u kojem će težište biti stavljeno na učenika i sadržaje koje on treba izučavati, napraviti iskorak u kvaliteti koji će vrlo brzo biti vidljiv, a i samim će nastavnicima, kaže, biti lakše jer će dobiti učenike koji su motivirani baš za njihov predmet. Janjić je siguran i u to da će, kada se u gimnazije uvedu promjene, djeca manje markirati.
Ravnatelji gimnazija za inicijativu: Trebamo hitno krenuti u reformu
Ravnatelji gimnazija pozdravljaju incijativu ministra Radovana Fuchsa.
- Nedavno smo imali skup ravnatelja zagrebačkih gimnazija. Složili smo se da bi hitno trebalo krenuti u reformu. Djeca imaju previše predmeta, a poseban su problem predmeti koji su u nastavi zastupljeni s jedan sat tjedno.
Naša škola provodi program međunarodne mature. Predmeti su svrstani u šest grupa (materinski jezik, strani jezici, matematika, društvena grupa predmeta, prirodoslovlje te umjetnosti i IT tehnologije), s tim da nijedan u satnici nije zastupljen s manje od četiri sata nastave tjedno - rekla je Veronika Javor, ravnateljica XV. gimnazije, popularnog MIOC-a.
Škola po uzoru na Britance
Ravnatelj Privatne zadarske gimnazije Nikica Simić najavio je da će Ministarstvu uskoro poslati na verifikaciju eksperimentalni program gimnazije rađen po uzoru na britanski model privatnih škola. Umjesto 15, učenici bi imali najviše deset predmeta, od kojih samo pet obveznih za sve: hrvatski jezik, strani jezik, matematika, informatika i povijest. Ostalih pet učenici bi birali sami.