GLINA – Darko Baljak, direktor HiPP Croatia d.o.o. Glina, velike i ugledne tvornice dječje hrane, uputio je oštro pismo sisačko-moslavačkom županu Ivi Žiniću, gradonačelniku Gline Stjepanu Kostanjeviću, predsjedniku Gradskog vijeća Gline Željku Šešerinu i svim gradskim vijećnicima, zbog plana Županije i Gline da se na prostoru gradskog komunalnog odlagališta Gmajne, koje je u blizini tvornice dječje hrane, zbrinjava opasni azbestni otpad.
Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2018. do 2023. godine u kojem je planirana i kazeta za azbest, na dnevnom je redu sjednice Gradskog vijeća sazvanog za četvrtak, 26. travnja. Oporba u Gradskom vijeću, prije svega članovi nezavisne gradske liste, već danima provode akcije u borbi protiv odlagališta azbesta u Glini, pokušavaju zaustaviti po njima nerazuman potez izgradnje odlagališta opasnog odlagališta u blizini tvornice dječje hrane i središta grada, te su pokrenuli i peticiju među građanima Gline protiv odlagališta azbestnog otpada u Glini. Potporu njihovoj peticiji dala je i Uprava tvrtke HiPP Croatia, a direktor Baljak u pismu županu, gradonačelniku i vijećnicima piše:
'HiPP Croatia d.o.o. proizvodi dječju hrane iz organskog i konvencionalnog uzgoja, a danas proizvodimo preko 200 artikla koje izvozimo u preko 50 zemalja svijeta. Tvornica u Glini jedini je proizvodni pogon za proizvodnju cerealne dječje hrane u Hipp grupi i jedina je tvornica za proizvodnju dječje hrane u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tvrtka HiPP Croatia d.o.o. svojim uspješnim poslovanjem predstavlja jedan od malobrojnih uspješnih primjera u gospodarstvu regije Banovine i time ima velik značaj za lokalnu zajednicu, koja će, radi neodgovornog ponašanja gradskih vlasti, biti ograničena odnosno potpuno spriječena u daljnjem razvoju. Naime, u doba promicanja zdravog načina života, zaštite okoliša, brzog protoka informacija, kao i izrazito velike konkurencije, činjenica da se u blizini pogona za proizvodnju dječje hrane planira izgradnja objekta za zbrinjavanje posebne kategorije opasnog otpada - azbesta, imati će nesagledive posljedice na poslovanje kompanije. Naime, kao što i sami znate, kupci naših proizvoda su majke koje zdravim načinom prehrane žele očuvati zdravlje svoje djece, a činjenica da proizvodi, koje kupuju za svoju djecu, potječu iz tvornice koja je locirana u blizini odlagališta azbesta utjecat će na stav potrošača prema našim proizvodima, a i proizvod ne bi mogao imati otvoren pristup svim tržištima.
Na fotografiji: Plakatom protiv odlagališta azbesta
Temeljni razlog investiranja tvrtke HiPP upravo na ovom području, je prostor netaknute prirode, pogodan ne samo za proizvodnju dječje hrane, nego i za uzgoj organskih žitarica, voća i povrća na ovim prostorima. Pripremne radnje i projekti na razini županijskih i državnih vlasti, trebali bi ovaj zapostavljen i ratom osiromašen kraj gospodarski probuditi i revitalizirati, a ne pretvoriti u deponij opasnog otpada.
Prilikom pokretanja ovako osjetljivih projekta mora postojati konsenzus svih zainteresiranih strana, stoga pitanje da li je lokacija adekvatna za smještaj opasnog otpada, nije jedino pitanje na koje se mora odgovoriti. Kakav će utjecaj imati na okoliš, na društvo, gospodarstvo, populaciju, gospodarski razvoj, pitanja su na koje odgovori nisu dobiveni, jer analiza ni studija nije ni provedena. Prijedlog da se pored jedine tvornice dječje hrane u Sisačkoj-moslavačkoj županiji, koja zapošljava gotovo 250 ljudi, izgradi odlagalište opasnog otpada, je u najmanju ruku neodgovoran jer korist koju će Grad Glina ostvarivati u obliku naknade za sakupljanja opasnog otpada je zanemariva, kada ju stavimo u kontekst opstojnosti jednog od većih poslovnih subjekata na području u grada Gline i županije.
Na fotografiji: U Planu gospodarenja otpadom naznačena je želja da se u Glini izgradi odlagalište azbesta
Na fotografiji: U Planu gospodarenja otpadom naznačena je želja da se u Glini izgradi odlagalište azbesta
Radi svega gore navedenog, podržali smo pokrenutu peticiju 'Protiv izgradnje odlagališta azbesta kraj tvornice dječje hrane' čime će i našim djelatnicima biti pružena mogućnost da se izjasne o namjeri gradskih vlasti, koji postupak je trebao biti proveden od strane Grada Gline. Poštovani čelnici Sisačko moslavačke županije i Grada Gline, upozoravamo da trajno zbrinjavanje opasnog otpada - azbesta, na odlagalištu otpada Gmajna, ne ugrožava samo planirane razvojne investicije, u ukupnoj vrijednosti od 20 milijuna eura i otvaranje dodatnih 100 radnih mjesta, već ozbiljno ugrožava i samu opstojnost naše kompanije. Zahtijevamo od vas, kao odgovornih čelnika županije i grada, da obustavite postupak zbrinjavanja azbestnog otpada na odlagalištu otpada Gmajna', stoji u pismu koje je potpisao direktor Darko Baljak.
Iako smo uporno pokušavali, odgovor od gradonačelnika Gline Stjepana Kostanjevića o motivima i potrebama planiranja izgradnje kazete za azbest na području komunalnog odlagališta Gmajne, nismo dobili.
Listajući Nacrt plana Gospodarenja otpadom, kojeg smo dobili od gradskih vijećnika, razvidno je da su prostornim planovima Sisačko-moslavačke županije i grada Gline određene potencijalne građevine za gospodarenje otpadom u Glini i to: reciklažno dvorište, pretovarna stanica, doadatna reciklažna dvorišta, što nikome nije sporno.
No, planirana je i kazeta za azbest. To je itekako sporno, kažu nam naši sugovornici, nezavisni gradski vijećnici Radomir Lončarević i Mario Božurić.
Na fotografiji: Komunalno odlagalište Gmajna u Glini
- Tko ima pravo postaviti bilo koji drugi interes iznad zdravlja svojih sugrađana? To pravo nemaju ni župan Žinić, inače Glinjanin, ni gradonačelnik Kostanjević, a ponašaju se kao da ih vode neki drugi interesi, a ne interesi građana koji su ih birali, grtada u kojem žive, kaže Mario Božurić. Oporbene gradske vijećnike iznenađuje namjera odlaganja opasnog otpada azbesta, koji uzrokuje mnoge maligne bolesti, na područje grada Gline, na lokaciju koja je najnepovoljnija zbog močvarnog terena i blizine rječice Maje.
- To više, jer nikad nije napravljena potrebna studija o izvedivosti, i studija utjecaja na okoliš. Mi smo postavili cijeli niz pitanja gradonačelniku, poput koliko azbestnog otpada grad Glina ima, na što nismo dobili zadovoljavajući odgovor. Odnosno odgovoreno je da ne znaju koliko ima otpadnog azbesta u Glini. Ukoliko Glina ne zna koliko ima takvog opasnog otpada, kako to da joj je potrebna betonska kazeta za zbrinjavanje koju će finacirati sa 600.000 kuna. Zar ćemo sami financirati izvor bolesti i nevolja za naš grad, za našu djecu? Znači li to da će se u Glini deponirati azbestni otpad iz drugih dijelova županije i države, pitaju Božurić i Lončarević.
Tvrdnjama da planiranje mogućnosti izgradnje kazete za azbest ne znači odmah i odlaganje azbesta, te da kasnije studije mogu pokazati da lokacija nije povoljna, u Glini ne vjeruju.