U proteklih deset godina dobna struktura rodilja u Hrvatskoj stubokom se promijenila: više od polovice djece rođene lani u hrvatskim rodilištima - njih 55 posto - rodile su žene starije od 30 godina, a najbrojnija skupina rodilja žene su u dobi od 30 do 34 godine.
Dob u kojoj se žene odlučuju za majčinstvo raste iz godine u godinu, no u posljednjih deset godina taj je rast dramatičan: prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, udio majki koje su rodile u prvoj polovici 20-ih u periodu između 2006. i 2016. godine gotovo se prepolovio, a udio onih u dobi od 30 do 40 godina povećao se s 37 na 51 posto! U desetljeću prije toga, odnosno u periodu od 1996. do 2006. godine, trend je bio jednak - smanjivao se udio rodilja u 20-ima i povećavao onaj u 30-ima - ali neusporedivo blaži: udio žena koje su postale majke između 20. i 30. godine pao je u tom razdoblju tek za dva postotna poena, sa 60 na 58 posto, a udio onih koje su rodile između 30. i 40. narastao s 32 na 35 posto.
Obrazovanje
- Trend odgađanja roditeljstva i ostvarivanja majčinstva u kasnijoj dobi prisutan je već više desetljeća i u Hrvatskoj i drugim europskim državama. No, u posljednjih deset godina kod nas je došlo do bržeg rasta dobi u kojoj žene rađaju, i to iz više razloga. Prvi leži u tome što su mlađe dobne skupine, u kojima je zabilježen zamjetan pad udjela rodilja, ukupno manje od onih starijih jer u dvadesete godine ulaze generacije u kojima je rođeno znatno manje djece. Drugi, vjerujem ključni, razlog jest bitna promjena u obrazovnoj strukturi žena. Baš u promatranom razdoblju bilježimo ozbiljan porast visokoobrazovanih žena, koje zbog obrazovanja i karijere dodatno odgađaju roditeljstvo - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te dodaje kako odgađanju roditeljstva sigurno pridonose i teško osiguravanje egzistencije, porast nesigurnih radnih mjesta te nemogućnost rješavanja stambenog pitanja.
Podaci Eurostata pokazuju da se obrazovna struktura rodilja u samo nekoliko godina potpuno izmijenila: 2007. godine u ukupnom broju žena koje su rodile u Hrvatskoj njih 20 posto imalo je završenu višu školu ili fakultet. Samo osam godina kasnije, 2015. godine, ta se brojka gotovo udvostručila i iznosila je 36 posto. To se, dodaje dr. Čipin, poklapa s činjenicom da je sredinom prvog desetljeća 2000-ih diljem Hrvatske otvoren veliki broj veleučilišta i visokih škola, zbog kojih je visoko obrazovanje postalo dostupnije većem broju mladih.
Prema podacima Eurostata, 68 posto visokoobrazovanih žena koje su rodile u Hrvatskoj u 2015. godini rodilo je nakon 30. godine.
- Prema svim pokazateljiima, ovakav trend će se nastaviti te će dob rađanja i dalje rasti. Međutim, povećanje broja rođene djece od majki starijih od 30 godina ne uspijeva nadoknaditi manjak broja rođene djece koje su ranije rađale žene u 20-ima, zbog čega je ukupni broj rođene djece u promatranom periodu značajno pao. Dobro ciljane mjere obiteljske politike, kako pokazuju strana iskustva, mogu utjecati na taj trend te, stimuliranjem rađanja u kasnim 20-ima i poticanjem rađanja drugog djeteta u kratkom roku, kratkoročno podići broj rođene djece - kaže dr. Čipin.
Navodi primjer Švedske, čije su analize pokazale da je upravo mjera poticaja rađanja drugog djeteta u kratkom roku imala najjači efekt. U prijedlogu obiteljske politike koju je ugledni tim stručnjaka, među kojima je i dr. Čipin, izradio za hrvatsku Vladu 2015., predložena je i mjera po kojoj bi se roditeljima koji dobiju drugo dijete u roku od dvije do pet godina nakon prvog djeteta rodiljni dopust produžio za gotovo pet mjeseci, a rodiljna naknada bila bi bila jednaka tijekom cijelog dopusta kao što je bila nakon rođenja prvog djeteta, bez obzira na to je li majci u međuvremenu smanjena plaća ili je čak izgubila posao.
Prosjek EU
Prisutan je i trend povećanja udjela žena koje ne rađaju. Razlozi za takvu odluku različiti su, a jedan od razloga koji u najrazvijenijim društvima sve češće dolazi u prvi plan jest sve više žena bez odgovarajućeg partnera. Obrazovna struktura i tu igra važnu ulogu: u većini zemalja EU, pa i u Hrvatskoj, udio visokoobrazovanih žena bitno je veći od udjela visokoobrazovanih muškaraca, a jednaka razina obrazovanja, pokazuju istraživanja, jedan su od glavnih kriterija pri izboru budućeg partnera.
Dob rodilja u Hrvatskoj sada odgovara prosjeku EU, dok su prije deset godina rodilje u Hrvatskoj bile bitno mlađe. U većini zemalja porast dobi rodilja ipak je tekao postupnije nego u Hrvatskoj: prosječna dob svih rodilja u EU u proteklom desetljeću narastao je za jednu godinu (s 29,6 na 30,5 godina), a u Hrvatskoj - za dvije. Prosječna rodilja u Hrvatskoj sada ima 30 godina.
Najstarije se na majčinstvo odlučuju žene iz kruga mediteranskih zemalja. U taj krug spada i Hrvatska, no njezini su pokazatelji ipak bitno bolji od, primjerice, Španjolske, Italije i Grčke, u kojima su rodilje između dvije trećine i čak tri četvrtine starije od 30 godina. Hrvatska se, s udjelom od 55 posto rodilja starijih od 30, nalazi u rangu Češke, Slovenije, Švedske, Danske i Mađarske.
DOKTORI UPOZORAVAJU: Biologija tijela žene ne prati društvene promjene
Uz prosječnu dob svih rodilja, iz godine u godinu povećava se i prosječna dob žene pri rađanju prvog djeteta. Prema podacima Eurostata za 2015. godinu, čak 42 posto majki prvorođene djece bilo je starije od 30 godina, a 375 žena postale su prvi put majke nakon 40. godine.
Deset godina prije samo 27 posto žena rodilo je prvo dijete nakon 30., a tijekom 1996. godine samo 16 posto. Prije dvadesetak godina uvjerljivo najbrojnija skupina bile su prvorotkinje mlađe od 25 godina, koje su 1996. godine rodile 55 posto ukupno prvorođene djece u Hrvatskoj.
Tijekom 2015. njihov je udio u svim prvorotkinjama pao na 23 posto.
Razlozi su prije svega sociološki i vezani uz sve dulje razdoblje “djetinjstva” i mladenaštva, sve dulje obrazovanje, kasniji osjećaj “spremnosti” za dijete i želju za stvaranjem što je moguće više preduvjeta za zasnivanje obitelji, poput stalnog posla i stambenog pitanja. No, upozoravaju liječnici, biološke promjene ne događaju se ni blizu istom brzinom poput društvenih promjena i očekivanja: biološki, žena je i dalje najspremnija za trudnoću između 20. i 25. godine.
To je doba kad najlakše ostane u drugom stanju, iznese trudnoću i rodi zdravo dijete. Već nakon 25. godine plodnost žene počinje lagano opadati, a nakon 38. godine smanjuje se za deset posto godišnje.
Genetski materijal žene s godinama postaje sve lošiji, veća je vjerojatnost spontanih pobačaja, a rapidno raste i vjerojatnost kromosomskih bolesti kod djece, poput sindroma Down. Primjerice, kod 20-godišnje djevojke vjerojatnost je 1:1070 da će dijete imati Down, kod žene od 35 godina ta je vjerojatnost 1:250, kod žene od 40 godina 1:70, a u 45. godini čak 1:20, ističu liječnici.
Odgađanje majčinstva za 30-e, objašnjavaju, jedan je od razloga zbog kojeg se sve veći broj parova i u hrvatskom društvu bori s neplodnošću. Neplodnost, prema procjenama, pogađa svaki šesti par u Hrvatskoj koji želi imati dijete.
Stoga obiteljske politike, ističu stručnjaci, ne smiju zanemariti i taj aspekt te kao jednu od ključnih mjera moraju istaknuti borbu protiv neplodnosti.