ZAGREB - Iz udruge Gong danas su na okruglom stolu u Hrvatskom saboru poručili kako se za najsnažnije pomake u hrvatskoj politici prevencije i suzbijanja korupcije ključnim pokazao politički kontekst pristupanja Hrvatske EU, no većina sudionika odbila je tu tezu.
"Hrvatska nije provodila svoju antikorupcijsku politiku već politiku strateškog i koordiniranog djelovanja na ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23, i to tek od druge polovine 2009.", rekao je istraživač Gonga Duje Prkut i dodao da su do takvog zaključka došli nakon analize službenih dokumenata antikorupcijske politike, izvješća Europske komisije o napretku Hrvatske od 2008. do 2011., izvješća Vlade o provedbi mjerila za zatvaranje poglavlja 23 iz 2011. i drugih izvješća.
Voditeljica istraživačkog centra Gonga, Nives Miošić također je ustvrdila da su, prema analizi, uspjesi u antikorupcijskoj politici rezultat pritiska EU u procesu završetka pregovora, a manje odraz unutarnje političke volje. Izvijestila je da su zato u Gongu izradili preporuke među kojima su i one o izradi nove strategije i akcijskog plana te izmjenama zakona o pravu na pristup informacijama i zakona o financiranju političkih aktivnosti i druge.
Odbijajući tezu da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj rezultat pritiska EU , SDP-ov saborski zastupnik Josip Kregar je naveo kako u Hrvatskoj danas imamo suđenje najvišeg kalibra osobama najvišeg profila u državi, odnosno bivšem premijeru. Zato možemo i moramo bez pritiska EU, rekao je ustvrdivši i da imamo problema s korupcijom jer naš politički sustav nije dovoljno demokratiziran.
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan također smatra da se ne radi o pritiscima iz EU već preporukama u borbi protiv korupcije koje su u Hrvatskoj prepoznate. "Postignuti su standardi ispod koji se više ne može ići. Korupcija doživljava ozbiljnu društvenu osudu", rekao je Cvitan napominjući da USKOK i Državno odvjetništvo ne mogu biti sredstvo općeg nadzora.
Jadranka Kosor (HDZ) rekla je da na dužnosti predsjednice Vlade nije osjetila borbu protiv korupcije kao pritisak Europske komisije. "Desila se sinergija vlasti u kreiranju političke volje", ustvrdila je Kosor navodeći kako borba protiv korupcije mora biti način vladanja i trajno političko opredjeljenje, a ne kampanja od slučaja do slučaja.
Čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar upozorio je pak na korupciju povlaštenih i ovlaštenih informacija koje se mogu zatajiti ili dati probranima. O važnosti otvorene vlasti i pravu na pristupu informacijama govorio je i Peđa Grbin (SDP).
Na okuglom stolu pod nazivom "Perspektive antikorupcijske politike bez pritisaka EU" predstavljeni su i rezultati istraživanja o percepciji korupcije i stvarnom doticaju građana s korupcijom u Hrvatskoj koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa na uzorku od tisuću građana.
Načelnik Samostalnog sektora za suzbijanje korupcije Davor Dubravica je rekao kako ispitanici smatraju da su korumpirani političari najveća prijetnja društvu, a slijede ih korumpirani suci i policajci, dok su najmanja prijetnja provalnici i džepari. Većina građana, njih 85 posto, smatra i da političari imaju najviše koristi od korupcije, a tek potom organizirani kriminal, poslovni ljudi i službenici. Smatraju i da je korupcija više uobičajena među zaposlenicima carine, sucima i liječnicima nego kod ostalih javnih službi.
Vjeruje se da će javni službenici ili djelatnici odlučiti u korist onih koji im daju mito nego u korist drugih, a kao područja s najvišim percipiranim očekivanjima mita ispitanici su naveli prometnu policiju, državni inspektorat, financijsku policiju, sudove, državno odvjetništvo i carinu. Među ispitanicima, najviše ih je ponudilo napojnicu novac ili dar zaposlenicima bolnice, prometnoj policiji i zaposlenicima stanica za tehnički pregled vozila.
Kao mjere protiv korupcije, najviše ispitanika navodi donošenje strožih zakona i presuda, stroži nadzor i kontrolu, izvijestio je Dubravica.