Saborski zastupnik Goran Aleksić kazao je, komentirajući situaciju u Agrokoru u emisiji Veto Sanjina Španovića na N1 televiziji, da je potrebno istražiti ne samo tko je odgovoran za to što se dogodilo, već i sumnjiva zapošljavanja.
- Agrokor je očito katastrofa za hrvatsko gospodarstvo. Meni nije jasno kako jedan koncern, za koji smo do jučer mislili da je uspješan, preko noći postaje problem. Netko je za to odgovoran i treba istražiti tko je što radio, ali i tko je koga i kada zapošljavao i na kojim radnim mjestima. Pretpostavljam da se tu zapošljavalo po političkom ključu i pretpostavljam da je vlasnik zapošljavao neke rođake koji nisu kompetentni da bi imao utjecaja na politiku. To je sve sumnljivo i bilo je uhljebljivanja kao u državnim tvrtkama i rezultat je sve što imamo sada - rekao je Aleksić u emisiji Veto.
Komentirajući Lex Agrokor kazao je kako je intervencija države bila potrebna i da smatra da bi svi iz oporbe koji se bune postupili na slični način.
- Lex Agrokor je vrući krumpir i bio sam suzdržan kod izglasavanja jer ne znam je li zakon potreban ili ne, je li dobar ili ne. S jedne strane imali smo tu opasnost da se sve uruši i ljudi i ostanu bez poslova, pa se moralo spašavati gospodarstvo, ali s druge strane narušava se ravnopravnost sudionika u tom procesu i po tom pitanju je zakon diskutabilan. Ustavni suci moraju na stol staviti sve pluseve i minuse i donijeti onda odluku - kazao je Aleksić.
Nije želio komentirati izbor Ante Ramljak jer nije upoznat s rezultatima njegovog rada. Komentirajući današnju odluku Povjerenstva za utvrđivanje sukoba interesa koji je kaznio guvernera HNB-a Borisa Vujčića s 5000 kuna zbog plaćenog putovanja u Klagenfurt od strane UniCredit banke, Aleksić je rekao da je to velika pobjeda njegove Udruge Franak koja je tu prijavu i podnijela.
- Kazna nije velika, ali moralna pljuska je ogromna! Valja napomenuti da se to događalo godinama, a ne samo jednom. No, ja ne tražim ostavku guvernera Vujčića, već tražim da se procesuira kaznena prijava protiv njega DORH-u, pa se utvrdi njegova odgovornost u slučaju kredita u švicarskim francima - rekao je Aleksić.
Aleksić je rekao kako očekuje da uskoro počne lavina tužba prema bankama od strane građana zbog preplaćenih kamatnih stopa u potrošačkim kreditima u svim valutama.
- Više od 200 tisuća građana trpi manipuliranje kamatnim stopama, a dosad je tek oko 2500 njih pokrenulo tužbu, od čega ih je 700 odustalo. U zadnjih sedam dana nam se javilo nekoliko stotina novih ljudi koji imaju kredite u kunama i eurima i koji žele tužiti banke i vjerujem da će one morati vratiti sve preplaćene iznose za kamate. Ne znam o kojem je tu točno iznosu riječ, ali se sigurno radi o nekoliko milijardi kuna. Računajte da je prosječno po kreditu preplaćeno oko 50.000 kuna kamata, a tih kredita je, ponavljam, 200 tisuća, rekao je Aleksić ponovivši kako, osim pravomoćnih presuda za nezakonite kamate kredita u švicarskim francima, bilježe sve više nepravomoćnih presuda za one u kunama i eurima.
Aleksić je izrazio zadovoljstvo zbog presude Ustavnog suda vezane za konverziju kredita iz švicarskih franaka, no tvrdi da cijeli proces još nije gotov.
- Kada sam se u petak nakon te odluke vozio pokraj NSB-a, krenula mi je i suza na oko, osjećao sam zadovoljstvo iznutra. Ali sada čekamo odluku Vrhovnog suda kojem Ustavni sud nije dao previše prostora za drugačiju odluku, ali postoji uvijek ta šansa da oni presude i drugačije. No, ako i dođe do toga, mi ćemo ponovno pisati tužbu Ustavnom sudu - rekao je Aleksić.
Jednim od najzaslužnijih smatra bivšeg ministra Lalovca kojeg je nazvao svojim bratom. - On je naš brat, spasio je ljude iz dužničkog ropstva, što ti drugo može biti takav čovjek koji vas spasi - rekao je Aleksić. Kazao je i kako se ne smatra oporbenim zastupnikom u Saboru.
- Ne smatram se oporbenim zastupnikom jer nisam protiv vlasti već sam za suradnju s vlasti. Probleme ne mogu riješiti bez većine, a većina drži vlast. Ne želim se zamjerati vlasti na pitanjima poput Agrokora ili povjerenja ministru Barišiću u kojima ne mogu ni na šta utjecati - kazao je Aleksić.
Ovršni zakon potrebno je, tvrdi, napisati ispočetka. Sličnog stava je i sudac Vrhovnog suda Mislav Kolakušić s kojim, priznaje Aleksić, priča o temama ovršnog zakona iako nemaju suradnju na stručnom planu: - Jednog dana, ako bi se Kolakušić odlučio baviti politikom i prestao biti sudac, naravno da bih ga volio vidjeti u svojoj stranci. Takve ljude poput njega trebamo kao žedni vodu, kazao je Aleksić.