Namjeru radne skupine Vladina Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva da se za pola godine prvi put u Hrvatskoj donese poseban zakon koji će regulirati govor mržnje na internetu, prijetnje i lažne vijesti, podržavaju gotovo svi naši sugovornici s kojima smo jučer razgovarali, a koji su na bilo koji način vezani uz tu problematiku.
Tako izvršna direktorica GONG-a, Jelena Berković, kaže da je internet u Hrvatskoj doista preplavljen govorom mržnje koji je posebno opasan u izbornim i referendumskim kampanjama, a većinom se odnosi na druge i drugačije, poput izbjeglica.
- Taj se problem ne može rješavati jednokratnim radnim skupinama za donošenje zakona koji bi imao ambiciju riješiti sve te probleme, nego treba oblikovati jasnu državnu politiku koja bi se odnosila na sav javni govor, uključujući govor na internetu - smatra Berković, napominjući da osnovno načelo slobode govora, koje nikako ne uključuje govor mržnje, ne smije biti narušeno.
Prava mjera
Berković dodaje i da konačne odluke u pojedinačnim slučajevima trebaju donositi sudovi kako bi se spriječila zloporaba, odnosno cenzura, a želi li se regulirati internet u Hrvatskoj, svakako treba obratiti pozornost i na plaćanje oglasa, kako bi se znalo tko i koliko financira kampanju na internetu, po uzoru na američki zakon o poštenom oglašavanju.
Njemačka je, pak, od početka godine počela primjenjivati zakon koji drastično kažnjava online platforme ako u roku od 24 sata ne uklone sporan sadržaj. Kazne su i do 50 milijuna eura. U GONG-u smatraju da tek treba vidjeti kako će se njemački zakon provoditi u praksi, ali već je sada jasno da može izazvati negativne posljedice na slobodu govora.
- Nemoguće je kopirati njemački zakon u Hrvatskoj jer ne možemo na isti način kopirati i pravosuđe, odnosno uvesti suce. Nužna je i kampanja medijskog opismenjavanja - smatra J. Berković.
Đuro Lubura, stručnjak za komunikaciju i stalni sudski vještak za telekomunikacije, podržava namjeru Vlade da uvede red.
- Nažalost, brojni su oni koji pod krinkom navodne anonimnosti na internetu siju mržnju i potiču netrpeljivost. Ključno će biti pronaći pravu mjeru kako se ne bi dogodilo da novo zakonsko rješenje dovede do pretjerane cenzure, a ovaj trenutak sam dojma da je Vlada svjesna težine i složenosti zadatka, jer su u radnu skupinu, osim državnih tijela, uključili predstavnike pravne struke, izdavača, ali i udruga koje se bave ljudskim pravima i novinarskom profesijom - kaže Lubura i zaključuje da treba pronaći rješenje kako bi se stalo na kraj širiteljima mržnje i manipulatorima, no da treba biti oprezan da se ne bi stvorio zakonodavni okvir koji bi stvar odveo u suprotnom, jednako neželjenom smjeru.
Prijetnje i uvrede
S prijetnjama i govorom mržnje nedavno se susrela i novinarka HRT-a Maja Sever. Nju je HDZ-ov saborski zastupnik Petar Škorić, nakon što su joj ukinuli emisiju “Hrvatska uživo”, prozvao bez ikakvog temelja da “mrzi sve hrvatsko”.
- Govor mržnje je u porastu i mnogo je očitiji zbog društvenih mreža. Dugo sam trpjela brojne uvrede i prijetnje, ali kad ujutro pročitaš da će te netko smaknuti zato što si napravio prilog o afričkom restoranu, onda shvatiš da mora postojati granica. S kritikom se mogu nositi, ali kad netko prijeti smrću, odsijecanjem glave, smaknućem, to je nešto na što nitko od nas ne smije pristati - kaže M. Sever.
Prijetnje je prijavila policiji i njezina su iskustva s MUP-ovim djelatnicima pozitivna.
- Očito dosadašnji Kazneni zakon nije bio dovoljan pa podržavam ideju da i mi, kao i neke druge zemlje, krenemo u smjeru donošenja posebnog zakona. Treba vidjeti koliko će dugo radna skupina sastavljati zakon i kad će proći proceduru. I koliko će protivnika priskrbiti putem jer vidim da se već danas javne osobe koje pozivaju na zaustavljanje mržnje u medijima, vrijeđaju i ismijavaju - dodala je Maja Sever.
Vanja Jurić, odvjetnica iz HND-ova Centra za slobodu izražavanja, kaže da je govor mržnje i sada zabranjen hrvatskim zakonodavstvom, kako na internetu, tako i u svim drugim oblicima komunikacije pa je, smatra, pitanje koji ciljevi se i na koji način planiraju postići novim zakonom.
- S obzirom da trenutačno ne postoje gotovo nikakve informacije, teško je reći radi li se o potencijalno kvalitetnom rješenju ili ne. Nije poznato hoće li cilj zakona biti reguliranje rada i eventualna odgovornost društvenih mreža ili sankcioniranje pojedinaca i tko će odlučivati u konkretnim situacijama o tome je li riječ o govoru mržnje ili izražavanju koje je zaštićeno slobodom izražavanja - napominje Vanja Jurić i dodaje da će društvenim mrežama, pod prijetnjom sankcija, biti puno lakše preventivno ukloniti svaki prijavljeni sadržaj, pa i onaj dopušteni, nego riskirati eventualno kažnjavanje.
- Iako je sasvim jasno da se protiv govora mržnje treba boriti, neke ranije slične inicijative pokazale su da to često može voditi ograničavanju slobode izražavanja, što nikako ne bi smjela biti posljedica takvog zakona - upozorava Vanja Jurić.
Kampanja
Urednik i voditelj HRT-ove emisije “Nedjeljom u 2”, Aleksandar Stanković, koji je u zadnjoj emisiji pokrenuo kampanju protiv govora mržnje, pozdravlja ideju i kaže da tek treba vidjeti kako će se to pokušati regulirati.
- Intencija je dobrodošla. Govor mržnje nikad se neće sasvim iskorijeniti, ali treba se pokušati obraniti. Govor mržnje je u porastu vjerojatno i zato što se sve više ljudi koristi društvenim mrežama, ljudi se osjećaju slobodni pisati koješta i prijetnje su postale svakodnevne. To ne bi trebalo imati javnu potvrdu - kaže Stanković koji misli da je dobar put kojim je krenula Njemačka, da se novčano kažnjavaju tvrtke, poput Facebooka, koje u određenom roku ne uklone sporne sadržaje.