ZAGREB - U posljednjih osam godina u gradnju autocesta u Hrvatskoj uloženo je oko 44 milijarde kuna. Od toga najviše otpada na Hrvatske autoceste koje su dosad uložile 32,5 milijardi kuna. Tvrtka Autocesta Rijeka -Zagreb za gradnju istoimene autoceste utrošila je oko 5,5 milijardi kuna, a za Istarski ipsilon planirana je investicija od oko 5,7 milijardi kuna.
Sve plaćaju građani
Kako je veći dio od 44 milijarde financiran domaćim i inozemnim kreditima, gradnju 1000 kilometara autocesta hrvatski će građani otplaćivati dugi niz godina. Tako je, primjerice, od 32,5 milijardi kuna vrijednosti autocesta koje je gradio HAC 19,1 milijarda namaknuto putem kredita. Posljednju ratu za dosad podignute kredite HAC će otplatiti 2032., i to EIB-u i EBRD-u za autocestu Županja - Lipovac.
DOSSIER HAC: 'Nesklad' izazvan farbanjem tunela
Riječ je o silnom novcu i dulje se vrijeme postavlja pitanje je li gradnja autocesta u Hrvatskoj preskupa. Prema međunarodnim analizama i studijama, gradnja hrvatskih autocesta jedna je od najjeftinijih u Europi s prosječnih nešto manje od šest milijuna eura po kilometru. Ispred nas su samo Belgija i Danska. S druge strane, u Hrvatskoj već dulje vrijeme traje rasprava o toj temi, ali jednoznačnog odgovora nema.
Šokantna cijena za 25 km
Dok čelni ljudi HAC-a i ARZ-a tvrde da su cijene realne i da se pri njihovoj usporedbi miješaju kruške i jabuke, bivši ministar Radimir Čačić tvrdi da je cijena građenja po kilometru autoceste poskupjela s prosječna 4 na čak 17 milijuna eura. Građevinske tvrtke to argumentiraju poskupljenjem materijala i usluga, što je naposljetku dovelo do viših cijena konačnog proizvoda.
Stanko Kovač, prvi direktor Hrvatskih autocesta, tvrdi kako nema egzaktnih podataka da se danas sastavljaju troškovnici i utvrđuju cijene gradnje. No, opći je dojam da su isti radovi danas u odnosu na prije nekoliko godina znatno skuplji. Odmah nakon što je smijenjen 2004., Kovač je radio usporedbu cijena radova na autocesti Bosiljevo - Split i onih postignutih na međunarodnom natječaju koji je bio raspisan za Dugopolje - Ploče.
Tvrdi da su novougovorene cijene bile između 10 i 20 posto skuplje od postignutih na autocesti do Splita. Ipak, Kovač nije imao dovoljno podataka na osnovi kojih bi mogao utvrditi zašto je je tako. Njega je pak najviše frapirala ugovorena cijena gradnje autoceste od Velike Gorice do Siska.
Prema potpisanom ugovoru, 25 kilometara dionice autoceste od Buševca do Siska stoji čak 1,1 milijardu kuna, odnosno 44 milijuna kuna po kilometru. Smatra da bi cijena kilometra te dionice mogla koštati 4,5, maksimalno 5 milijuna eura po kilometru.
Sve se češće može čuti i da se građevinske tvrtke međusobno dogovaraju o podjeli posla na natječajima. U HAC-u tvrde da to ne mogu dokazati. Istragu je pokrenuo Europski ured za borbu protiv korupcije koji istražuje jesu li tvrtke koje su dobile posao vrijedan dvije milijarde kuna kao podizvođače angažirale tvrtke koje su izgubile na tom istom natječaju.
Trikovi s cijenama
Postoje i drugi trikovi kojima izvođači podižu cijene građenja. Primjerice, ponude najnižu cijenu na nekom natječaju, a zatim se aneksima ugovora određuju dodatni radovi i na kraju ukupna cijena bude veća i od najskuplje na natječaju. Nadalje, događalo se i da projektanti pri izradi projekta predvide radove za koje unaprijed znaju da neće biti potrebni. Ta informacija proslijedi se potencijalnom izvođaču koji na toj stavci nudi minimalnu cijenu i na taj način postiže nižu ukupnu cijenu na natječaju.
Dokaza za takve moguće prevare jako je malo jer sudionici, naravno, šute. Zato smo pokušali otkriti slučajeve u kojima je iz ovih ili onih razloga u proteklih osam godina na gradnju autocesta utrošeno više nego što je bilo potrebno.
1.Ugovor s Bechtelom - 297 milijuna USD više od realne cijene (1999.)
Za izgradnju 147 kilometara autoceste od Bosiljeva do čvora Sveti Rok Hrvatska je američkoj tvrtci Bechtel platila 990 milijuna dolara a ugovor je potpisan bez javnog natječaja. Jure Radić, koji je kao ministar obnove o tome potpisao ugovor kasnije je priznao da je ugovorena cijena oko 30 posto veća negoli da se išlo na međunarodni natječaj. No, opravdanje je bila tadašnja želja da se preko Bechtela ostvare što bolji politički odnosi sa Sjedinjenim Državama
2. Nagrada Bechtelu 20 milijuna USD (2003.)
Zbog skračenih rokova izgradnje i ubrzane izgradnje Hrvatske autoceste su američkoj kompaniji uplatile 20 milijuna dolara kao nagradu. Naime, u osnovnom ugovoru rokovi izgradnje su ugovoreni načelno, a potom su skračeni za 6 do 12 mjeseci
3. Izgradnja čvora Vučevica - 62 milijuna kuna (2004.)
Za jedan po svemu sudeći besmisleni čvor na autocesti Zagreb - Split isplačeno je 62 milijuna kuna.Tog izlaza sa autoceste nije bilo u jednim planovima izgradnje ali se za njega založio tadašnji premijer Sanader. Razlog - preko tog čvora brže se dolazi do Dugobaba, rodna sela njegovih roditelja. Izvođač je izabran direktnom pogodbom što naravno otvara nagađanja da je vrijednost radova prevelika. U HAC-u su tvrdili kako će upravo taj izlaz biti idealan za preusmjeravanje prometa sa autoceste u trenucima velikih gužvi na Dugopolju. TO se u proteklih četiri godine naravno nikad nije dogodilo. Nadalje se tvrdilo da će se na području Kaštela, Solina i Vučevice otvarati poslovne zone za što je potreban spoj sa autocestom. Naravno, od poslovnih zona do danas nema ništa
4. Razvrgavanje ugovora sa SPie Batignollesom - 300 milijuna kuna (2003.)
Francuska tvrtka je sa tvrtkom Mediteran union tunelima dobila ugovor o izgradnji tri tunela na autocesti Zagreb-Rijeka. Vrijednost ugovora bila je 320 milijuna kuna. Nakon što su tuneli prokopani uslijedilo je razvrgavanje ugovora jer su izvođači tražili dodatna sredstva. Ugovor je raskinut, tunele su za 104 milijuna završili domaći izvođači a francuskoj tvrtci je, navodno, plaćena odšteta od oko 300 milijuna kuna. Točan podataka o visini odštete nikad nije objavljen.
5.Arheološka istraživanja - 140 milijuna kuna (2000.-2007.)
Inžinjerima Hrvatskih autocesta kosa se diže na glavi na spomen arheologije. Iscrtavajući trase novih kilometara autocesta i krečući u radove nitko nije znao da su ispod zemlje tolika bogata arheološka nalazišta. Prema objavljenim podacima u medijima do 2007. za ovu namjenu HAC je isplatio oko 140 milijuna kuna. Zanimljivo da je od 2003. do 2007. godine za ove potrebe isplačeno samo 9.1 milijun kuna, odnosno nešto više od 26 tisuća kuna po kilometru autoceste. U razdoblju od 2004. do 2007 godine izdaci sa za arheologiju su se popeli na 130 milijuna kuna. Svi ugovori o ispitivanju arheoloških nalazišta direktnom pogodbom su ugovarani sa ministarstvom kulture. Povečanje iznosa za arheološka ispitivanja povezivala su se sa dolaskom Ive Sanadera vlast čija je supruga Mirjana Sanader na čelu Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta koji je radio veliki broj istraživanja, a istovremeno je i predsjednica Hrvatskog društva arheologa.
6. Tunel Sveti Ilija - Biokovo - 325 milijuna kuna (2007.)
Riječ je o tuneku dugačkom 4100 metara za čiju je gradnju ugovor o koncesiji potpisala tvrtka Mediteran union tuneli. Dvije godine proteklo je od potpisivanja a da nisu izdane potrebne dozvole. Potom je ministra Božidar Kalmeta naredio poništenje ugovora. Tvrtki je isplačeno 550 tisuća dolara za koncesijska prava, a HAC joj je isplatio 8 milijuna kuna za pripremu dokumentacije . Potom je potpisan ugovor sa domaćim izvođačima za 316 milijuna kuna.
7. Gradnja trafostanica - 300 milijuna kuna (2007.)
Hrvatske autoceste su za potrebe autocesta širom Hrvatske izgradile više stotina trafostanica. Bez tih trafostanica HEP nije želio dati dozvolu za gradnju autoceste. Osim toga tražili su izgradnju stanica daleko večeg kapaciteta negoli što je potrebno za potrebe autoceste te su kasnije elektirficirali područja uz koja je prolazila prometnica. Vladino Povjerenstvo za ceste je nakon intervencije HAC-a utvrdilo da HEP mora HAC-u uplatiti razliku između instalirane snage za potrebe autoceste i one koja trafostanice proizvode. Razlika iznosi oko 300 milijuna kuna. Za izgradnju tih trafostanica HAC je tvrtki Dalekovod platio nešto više od milijardu kuna. Vrijedi li to baš toliko sada ispituje policija.
8. Astaldi - 900 milijuna kuna (2000.)
Početkom 2000. godine Vlada je raskinula ugovor sa talijanskom tvrtkom Astaldi za izgradnju autoceste Zagreb-Goričan. Bila je riječ o koncesijskom ugovoru. No, isti nikad nije realiziran jer Hrvatska nije uplatila svoj dio temeljnog kapitala u zajedničko koncesijko društvo. Talijanska tvrtka tužila je Hrvatsku i dobila spor na arbitraži. No, nikada do kraja nije bilo jasno koliko je Hrvatska dužna platiti. U vrijeme dok je bio ministar, Radimir Čačić je kazao da je Hrvatska Astaldiu uplatila 900 milijuna kuna. No, prošle godine afera Astaldi se ponovo aktualizirala uz tvrdnju da je Hrvatska platila 40 milijuna eura. Astaldi je ponudio da u zamjenu za odštetu sagradi dva tunela na autocesti za Goričan. Ponuda je odbijena kao ucjenjivačka, te su ih sagradile domaće tvrtke za 430 milijuna kuna.
9. Bojenje tunela - 44 milijuna kuna (2009.)
Tvrtka Skladgradnja “proslavila” se nakon otkrića da je čak dvaputa HAC-u naplatila bojanje tunela Sveti Rok i Mala Kapela. Vrijednost radova iznosila je nevjerovatnih 43,6 milijuna kuna. Isti poslovi na autocesti Rijeka -Zagreb plaćeni su 11 puta manje. U HAC-u su tvrdili kako cijena skočila zbog večeg obima posla, kvalitet boje i slično. Zanimljivo da su prvotno u HAC-u za 35,5 milijuna kuna mislili obojiti sve tunele, a onda odustali i za veću cijenu obojali samo dva.
10. Dodatni radovi - 2,3 milijarde kuna (2000.-2009.)
Popis dodatno ugovorenih radova podugačak je. Prema zakonu bez raspisivanja novog natječaja može se ugovoriti dodatnih radova do 25 posto vrijednosti osnovnog ugovora. Iako se u izgradnji autocesta pojavljivalo opravdanih potreba za dodatnim radovima, posebno pri izgradnji tunela, teško je vjerovati da su baš svi opravdani. Tako je za dovršetak i opremanje tunela Mala Kapela dodatno aneksirano 37,3 milijuna kuna, a osnovni je ugovor iznosio 149,8 milijuna kuna.. Nadalje na autocesti Zagreb-Split ugovoreno je dodatnih radova u vrijednosti 1, 5 milijardi kuna, na Zagreb-Macelj 30,9 milijuna kuna, na Zagreb -Goričan 22,5 milijuna kunana a na autocesti Rijeka - Zagreb 220 milijuna. Na dionici Dugopolje -Ploče doada je već ugovoreno pola milijarde kuna dodatnih radova.