Politički tajnik Mosta i saborski zastupnik te stranke Nikola Grmoja u utorak je na svojem profilu na Facebooku objavio dokument koji je pripremio za sjednicu Povjerenstva za Agrokor najavljenu za srijedu, a riječ je o ugovoru Agrokora i tvrtke Romah, u vlasništvu Marije Rohatinski, supruge bivšeg guvernera HNB-a i nekadašnjeg zaposlenika Agrokora Željka Rohatinskog.
U ugovoru, kako navodi Grmoja, 'jasno stoji da je propala firma prodana Agrokoru za čak 3,85 milijuna kuna u svibnju 2011. kada je Rohatinski bio guverner HNB-a', a pritom upozorava da je Rohatinski tijekom svog svjedočenja pred saborskim istražnim povjerenstvom 'uporno ponavljao da je Agrokor kupio Romah za jednu kunu, zajedno s njenim gubicima i jedinom nekretninom, obiteljskom kućom obitelji Rohatinski, procijenjenom na oko 2 milijuna kuna'.
- Vrijeme kupoprodajnog ugovora poklapa se s priznanjem Rohatinskog da su ga Todorić, Karamarko i Kujundžić nagovarali na politički angažman. Imao sam osjećaj da ga je na to priznanje potakla upravo činjenica što ga je Ivica Todorić držao u šaci, jer mu je kupnjom firme sačuvao krov nad glavom. Kada nije pristao na politički angažman, u medijima je objavljena diskreditirajuca priča o kući, ali ne i činjenica o pravoj cijeni koju je Agrokor platio za propalu firmu. Nakon svega, Rohatinski se opet 2012. vratio u Agrokor gdje je radio do propasti korporacije umjesto da je prihvatio ponudu za posao u Goldman Sachsu, piše Grmoja.
- Priznati financijski stručnjak i dobitnik nagrade za najboljeg europskog guvernera nije ni na Povjerenstvu skupio snage za punu istinu koja je, doduše, za njega jako ponižavajuća. Koliko puta je Rohatinski poslušao Todorića i na koji način je Todorić utjecao na guvernera i monetarnu politiku HNB vjerojatno nikad nećemo saznati!, zaključio je Grmoja koji poentira da je slučaj Rohatinskog pravi primjer da istražno povjerenstvo itekako ima smisla.
Kao što je poznato, stranke vladajuće koalicije smatraju da, s obzirom da je istraga u slučaju Agrokor postala pravomoćna, istražno povjerenstvo po sili zakona mora prekinuti s radom te da će članovi na sjednici sazvanoj za srijedu moći samo to konstatirati. Oporba smatra da se zakon može i drugačije protumačiti te se zalažu za nastavak rada, no to je krajnje neizvjesno s obzirom da većinu u povjerenstvu imaju vladajući, a poslovnikom povjerenstva određeno je da se sjednice bez prisutnosti većine ne mogu ni održavati.
