Ako bi Hrvatska uvela vinjete po slovenskom modelu, suvišan bi postao svaki treći radnik koji trenutno radi na naplati cestarina, procjene su Nezavisnog cestarskog sindikata.
- Ako bismo uveli slovenski model vinjeta, koji podrazumijeva da teretna vozila i dalje plaćaju cestarinu na naplatnim kućicama ili beskontaktno, a osobna vozila imaju vinjete, onda bi, prema našim procjenama, na poslovima naplate cestarina u Hrvatskoj višak bilo 200 do 300 ljudi, od njih ukupno 900 koliko ih sada radi na naplati - kaže Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.
Potrebne analize
Ipak, dodaje, to ne bi nužno bila nova socijalna bomba. Sve bi ovisilo o tome tijekom kojeg bi se razdoblja rješavao višak zaposlenih i kakve bi im se otpremnine ponudile. K tome, ističe Stanić, dio ljudi i sam želi otići, a dio je moguće prekvalificirati. Sve to, međutim, ne znači da bi sindikalci podržali uvođenje vinjeta. Stanić naglašava da su svjesni teškog stanja u kojem se nalazi HAC, posebno potrebe rješavanja ogromnih dugova, no to ne znači da bi automatski podržali uvođenje vinjeta.
- U Hrvatskoj nema uvjeta za uvođenje vinjeta. Vinjete bi došle u obzir jedino ako ne bi dodatno opteretile građane i turiste i ako bi omogućile veće prihode. No, ne vjerujem da bi to bio slučaj. U svakom slučaju, nikakve odluke o vinjetama ne mogu se donositi dok se ne naprave analize s preciznim brojkama - poručuje Stanić.
Za razliku od sindikalaca, politika je, čini se, sve sklonija uvođenju vinjeta. Mogućnost njihova uvođenja ovih je dana najavio Oleg Butković, novi ministar prometa, dodavši da je već naručio i izradu analize.
Stručnjaci su još skloniji uvođenju vinjeta. Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti već godinama se zalaže za takvo rješenje. Po njegovu mišljenju, negativnih posljedica uvođenja vinjeta gotovo nema, a prednosti tog modela bile bi velike.
- Vinjete bi dovele do rasta prihoda koncesionara i smanjenja troškova. Računice pokazuju da bi njihovi ukupni prihodi svake godine porasli za oko tri milijarde kuna, odnosno za oko 30 milijardi tijekom razdoblja od 10 godina. I indirektne bi koristi bile velike, što pokazuje i iskustvo Slovenije - ističe Dadić, ukazujući na to da bi se teretni promet u takvom scenariju praktično u potpunosti prebacio na autoceste, što bi pridonijelo rastu sigurnosti na državnim cestama i manjoj potrebi ulaganja u njih. Profitirao bi, uvjeren je, i turizam.
Privukli bi dio Slovenaca
- Kao što sada mnogi iz Zagreba u Istru putuju preko Slovenije, tako bi vjerojatno, ako bismo uveli vinjete, i mnogi iz Maribora i tog dijela Slovenije u Istru putovali preko Hrvatske - kaže Dadić.
Kaže da bi Hrvatska mogla uvesti 10-dnevnu vinjetu koja bi, prema nekim kalkulacijama, mogla koštati 100 kuna. Isto tako, mogla bi uvesti i mjesečne vinjete, koje bi stajale 400 kuna, zatim polugodišnje, čija bi se cijena kretala u rasponu od 500 do 750 kuna, i godišnje vinjete s cijenom između 1000 i 1500 kuna. Konačnu cijenu, naravno, formirat će Vlada.
Korist u otplati dugova
Vinjete bi, naravno, podrazumijevale pravo neograničenog korištenja autocesta u određenom razdoblju, čime bi koristile onima koji te prometnice češće koriste. Za one koji autoceste koriste samo na određenom produčju, mogle bi se uvesti regionalne vinjete.
“Naljepnice” bi, vjeruje Dadić, koristile HAC-u i u otplati dugova jer bi mu donijele veće i sigurnije prihode. I Damir Novotny, ekonomski analitičar, smatra da bi Hrvatska imala koristi od uvođenja vinjeta.
- Model je dobar. Njime se paušaliziraju troškovi i omogućuju veći prihodi, te se mogu odmah uvesti - kaže.