Ovog tjedna u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) trebali bi napraviti prijedlog zakona o IPO-u HAC ONC-a kako bi se, pošto bude usvojen na Vladi, našao pred saborskim zastupnicima za nekoliko tjedana. Vlada će od Sabora i tražiti izglasavanje po hitnoj proceduri kako bi se inicijalna javna ponuda mogla objaviti najkasnije 1. prosinca. Prema dostupnim informacijama, u Vladi računaju da je moguće u šest mjeseci riješiti svu potrebnu zakonodavnu proceduru kako bi HAC ONC ove zime bio privatiziran.
Investicijski ulagači
Taj posao je moguće napraviti u tom roku jer su savjetnici, tvrde nam sugovornici, tijekom procesa pripreme koncesijskog modela monetizacije izradili poslovni plan i procjenu vrijednosti te reviziju financijskih izvještaja. Stoga za ovaj posao neće biti potrebno angažirati nove savjetnike. Ako u Saboru bude izglasan potrebni zakon, kreće se u likvidaciju tvrtke Autoceste Rijeka - Zagreb i pripajanje Hrvatskim autocestama, a HAC ONC će iz d.o.o. biti preoblikovan u d.d. Nadalje, između HAC-a i HAC ONC-a će biti potpisan ugovor o upravljanju te će se izmijeniti Pravilnik o cestarinama. Sve to bi se napravilo negdje do listopada, kada bi Vlada uputila zahtjev za odobrenje prospekta Hanfi. Nakon odobrenja prospekta kreće promocija izdanja, prikupljanje ponuda, formiranje cijene i alokacija te uvrštenje dionica.
Naši sugornici tvrde kako se očekuje da bi, uz mirovinske fondove, u vlasničku strukturu HAC-ONC-a trebali ući fond Svjetske banke i Europska investicijska banka. Prema procjenama, očekuje se da investicijski ulagači kupe najveći dio vlasništva u toj tvrtki. No, nepoznanica za Vladu je ima li u Saboru većinu za izglasavanje Zakona o privatizaciji HAC ONC-a. Budući da vladajuća koalicija ima sve manje ruku u Saboru, zadatak Igora Dragovana, glavnog tajnika SDP-a, bit će da u Saboru osigura dovoljno ruku za izglasavanje tog zakona. Privatizacijom HAC ONC-a država i HAC namjeravaju prikupiti oko 1,2 milijarde eura. U konačnici država bi ostala vlasnik 49 posto HAC ONC-a, dok bi većinsko vlasništvo imali institucionalni i privatni ulagatelji. U ovom je trenutku HAC ONC, tvrtka za održavanje i naplatu cestarine, tvrtka kći Hrvatskih autocesta koja je u 100-postotnom vlasništvu države.
Prema dostupnim podacima, HAC bi prodao 31 posto svog udjela u HAC ONC-u, za što bi dobio 744 milijuna eura i u potpunosti bi taj novac iskoristio za otplatu najnepovoljnijih kredita. Država pak za svojih 20 posto očekuje 480 milijuna eura koje bi na ime raskida Ugovora o koncesiji i likvidaciji ARZ-a isplatio kreditore. U ovom trenutku dug HAC-a iznosi 3,1 milijardu eura, a ARZ-a 934 milijuna eura. Dakle, ukupno 4,1 milijardu eura. Ove godine potrebno je otplatiti 574 milijuna eura glavnice i kamata kredita HAC-a i ARZ-a, a sljedeće godine 671 milijun. Iznos progresivno raste do 2019. godine, kada treba platiti 863 milijuna eura.
Bez jamstava države
Godišnji prihodi HAC-a i ARZ-a nisu dovoljni da novim kreditnim zaduženjima samostalno refinanciraju svoje dugove, a država im više ne smije davati jamstva za kredite. Stoga je Vlada i krenula u procese davanja auocesta u koncesiju, od čega je odustala zbog straha od referenduma. Stoga je sada na djelu plan B, odnosno IPO HAC ONC-a. U Vladi računaju kako bi nakon provedenog IPO-a dug HAC-a iznosio 2,4 milijarde, a države 454 milijuna eura na ime preostalog duga ARZ-a. Vladine projekcije govore da bi HAC ONC trebao biti profitabilna na tvrtka te bi država godišnje na osnovi poreza na dobit uprihodila oko 30 milijuna eura. Kad je riječ o otplati 2,4 milijarde eura duga HAC-a, on bi se refinancirao sredstvima međunarodnih financijskih institucija te sredstvima dobivenim iz IPO-a. U Vladi tvrde da bi u slučaju uspješnog refinanciranja HAC svoj ukupni dug mogao otplatiti u sljedećih 13 do 15 godina.