DEN HAAG - Bivša glasnogovornica Tužiteljstva Međunarodnog suda za zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY)
Florence Hartmann proglašena je krivom za nepoštivanje Haaškog suda zbog otkrivanja tajnih informacija i kršenja sudskih odredbi te mora platiti kaznu od 7.000 eura.
Francusku novinarku, koja je glasnogovornica tužiteljstva ICTY-ja bila od 2000. do 2006. godine, optužnica je teretila za nepoštovanje Suda jer je objavila podatke iz tajnih odluka prizivnog vijeća Haškog suda u predmetu Milošević.
Tajne dokumente objavila je u svojoj knjizi “Mir i kazna” iz 2007. i članku “Sakriveni ključni dokumenti o genocidu”, koji je u siječnju 2008. objavio Bosanski institut. .
Originalni dokumenti, bilješke sa Vrhovnog vijeća obrane Srbije, koji još uvijek nisu objavljeni, mogli bi povezati Beograd sa zločinima poput pokolja 8.000 ljudi u Srebrenici 1995. godine. Neki analitičari vjeruju da su mogle pomoći Bosni i Hercegovini u tužbi protiv Srbije za genocid. Srbija ih je predala Sudu pod uvjetom da ostanu tajna.
Francuska novinarka i bivša glasnogovornica najmoćnije haaške tužiteljice Carle del Ponte prvi je haaški dužnosnik osuđen zbog nepoštivanja suda.
“Kao glasnogovornica Carle del Ponte od 2000. do 2006. godine vrlo dobro je znala što se podrazumijeva pod povjerljivom sudskom odlukom. Svjesno je prekršila sudski nalog objavljujući povjerljive dokumente, i time svjesno i namjerno omela provođenje pravde”, stoji u presudi.
Sud ju je proglasio krivim ističući da je nužno odvratiti i optuženu i druge od toga da ne objavljuju tajne sudske dokumente, s obzirom na to da objavljivanje zaštićenih dokumenata može odvratiti druge države od toga da Haaškom sudu dostavljaju povjerljive dokumente. “To otežava rad suda, jer je povjerenje javnosti u djelotvornost zaštitnih mjera od ključnog značaja za uspjeh Haaškog suda”, stoji u presudi.
Mogla je biti kažnjena novčanom kaznom od maksimalno 100.000 eura ili do sedam godina pritvora, ali ni haaško Tužiteljstvo za nju nije tražilo pritvor. Tužiteljstvo je za Florance Hartmann tražilo kaznu od sedam do 15 tisuća eura.
Sudsko vijeće odlučilo se za minimalni traženi iznos, uzimajući u obzir kao olakotne okolnosti činjenicu da su neke od objavljenih tajnih informacija već bile dostupne javnosti i da “knjiga optužene nije postigla uspjeh na tržištu pa autorica izdavačkoj kući Flammarion duguje oko 10.000 eura”. Hartmann je tijekom suđenja tvrdila da ima financijskih problema pa joj je Haaški sud platio odvjetnika, a sad joj je izišao u susret time što odmjerenu kaznu može platiti u dvije rate u listopadu i studenom ove godine.
D. Arapović;S. Pavić
Francusku novinarku, koja je glasnogovornica tužiteljstva ICTY-ja bila od 2000. do 2006. godine, optužnica je teretila za nepoštovanje Suda jer je objavila podatke iz tajnih odluka prizivnog vijeća Haškog suda u predmetu Milošević.
Tajne dokumente objavila je u svojoj knjizi “Mir i kazna” iz 2007. i članku “Sakriveni ključni dokumenti o genocidu”, koji je u siječnju 2008. objavio Bosanski institut. .
Originalni dokumenti, bilješke sa Vrhovnog vijeća obrane Srbije, koji još uvijek nisu objavljeni, mogli bi povezati Beograd sa zločinima poput pokolja 8.000 ljudi u Srebrenici 1995. godine. Neki analitičari vjeruju da su mogle pomoći Bosni i Hercegovini u tužbi protiv Srbije za genocid. Srbija ih je predala Sudu pod uvjetom da ostanu tajna.
Francuska novinarka i bivša glasnogovornica najmoćnije haaške tužiteljice Carle del Ponte prvi je haaški dužnosnik osuđen zbog nepoštivanja suda.
“Kao glasnogovornica Carle del Ponte od 2000. do 2006. godine vrlo dobro je znala što se podrazumijeva pod povjerljivom sudskom odlukom. Svjesno je prekršila sudski nalog objavljujući povjerljive dokumente, i time svjesno i namjerno omela provođenje pravde”, stoji u presudi.
Sud ju je proglasio krivim ističući da je nužno odvratiti i optuženu i druge od toga da ne objavljuju tajne sudske dokumente, s obzirom na to da objavljivanje zaštićenih dokumenata može odvratiti druge države od toga da Haaškom sudu dostavljaju povjerljive dokumente. “To otežava rad suda, jer je povjerenje javnosti u djelotvornost zaštitnih mjera od ključnog značaja za uspjeh Haaškog suda”, stoji u presudi.
Mogla je biti kažnjena novčanom kaznom od maksimalno 100.000 eura ili do sedam godina pritvora, ali ni haaško Tužiteljstvo za nju nije tražilo pritvor. Tužiteljstvo je za Florance Hartmann tražilo kaznu od sedam do 15 tisuća eura.
Sudsko vijeće odlučilo se za minimalni traženi iznos, uzimajući u obzir kao olakotne okolnosti činjenicu da su neke od objavljenih tajnih informacija već bile dostupne javnosti i da “knjiga optužene nije postigla uspjeh na tržištu pa autorica izdavačkoj kući Flammarion duguje oko 10.000 eura”. Hartmann je tijekom suđenja tvrdila da ima financijskih problema pa joj je Haaški sud platio odvjetnika, a sad joj je izišao u susret time što odmjerenu kaznu može platiti u dvije rate u listopadu i studenom ove godine.
D. Arapović;S. Pavić