Oko 70 posto hrvatskih građana smatra se domoljubima, a njih 60 posto uz pojam domoljublja veže pozitivne osjećaje. Također, oko 60 posto Hrvata uz pojam domoljublja veže pojam dužnost prema domovini. Ukupno 66 posto građana uz domoljublje veže pojam Domovinski rat, dok oko 30 posto građana taj pojam povezuje s korupcijom.
Riječ je o rezultatima istraživanja koje je proveo zagrebački Fakultet hrvatskih studija anketno ispitujući uzorak od 500 građana. Istraživanje je propitivalo razinu domoljublja, način na koji hrvatski građani percipiraju domoljublje i razlike u percepciji domoljublja s obzirom na spol, veličinu naselja, regiju i političku orijentaciju.
Kada je riječ o spolu, nisu uočene razlike u percepciji domoljublja, a istraživanje je pokazalo i kako veličina naselja u kojem pojedinac živi nije povezana s percepcijom domoljublja. Ipak, istraživači su uočili značajne razlike kada je riječ o regijama.
Tako se s jedne strane oko 75 posto građana Slavonije, Dalmacije, Like, Korduna i Banije osjeća domoljubima, a s druge strane isti osjećaj iskazuje samo 55 posto građana Istre. Zanimljiv je podatak da se svaki drugi građana u dobi od 16 do 34 godine izjašnjavaju kao domoljubi, a nasuprot njima oko 80 posto građana starijih od 45 godina se smatraju domoljubima.
Kada je riječ o političkoj orijentaciji, 37 posto građana lijeve političke orijentacije se ne smatra domoljubima, za razliku od oko 90 posto građana desne političke orijentacije koji se smatraju domoljubima. Također, oko 20 posto građana lijeve političke orijentacije uz pojam domoljublja veže negativno mišljenje.
Što se tiče povezivanja pojma domoljublja i korupcije, oko 20 posto građana desne političke orijentacije veže pojam domoljublja uz korupciji; isto povezivanje radi oko 35 posto građana lijeve političke orijentacije.
- Ovi podaci ne govore nam o tome tko je veći domoljub nego o tome koje se društvene silnice uzimaju u obzir pri određivanju vlastitog stave prema domoljublju. Riječ je o percepciji domoljublja, a ne stvarnom osjećaju ljubavi prema domovini. Velik postotak ljudi razočaran je društvenim akterima koji se koriste domoljubljem u pogrešne svrhe. Stoga im domoljublje nije prihvatljiva opcija, barem ne u onom obliku u kojem ga vide u hrvatskoj svakodnevici, kaže sociolog Ivan Balabanić.
Erik Brezovec s Fakulteta hrvatskih studija, koji je istraživanje proveo u suradnji s agencijom Hendal, naglašava kako ne postoji svrsishodnost domoljublja. Drugim riječima, objašnjava, domoljubljem se ne koristi, ono je osjećaj. Ako se domoljublje koristi u neke svrhe, pa i u svrhu političke kampanje, ono prestaje biti domoljublje u osnovnom smislu te riječi – ljubav prema domovini, ljudima ili okružju u kojem živimo. Odmakom od tog osnovnog pojma otvara se prostor ideoloških, političkih manipulacija – i s jedne i s druge strane političkog spektra, zaključuje Brezovec.