Nakon godina nesporazuma i svađa Hrvatska i Slovenija na putu su stvaranja strateškog partnerstva, od kojega bi koristi imale obje države, ali i druge zemlje u regiji, koje su još uvijek daleko od članstva u EU.
Upravo je jačanje suradnje između Hrvatske i Slovenije bilo u fokusu razgovora hrvatskog premijera Zorana Milanovića i njegove (nove) slovenske kolegice Alenke Bratušek tijekom njihova nedavnog susreta u Ljubljani kada je slovenski parlament konačno ratificirao hrvatski pristupni ugovor.
KOMENTAR AUGUSTINA PALOKAJA Benelux - model po kojem je nastala EU
Milanović i Bratušek tom su prilikom razgovarali i u četiri oka, a put koji su utabali, kažu upućeni, vodi k mogućnosti stvaranja svojevrsnog novog regionalnog bloka, posebno kada je riječ o zajedničkom nastupu prema regiji.
- S obzirom na zajedničku prošlost i iskustvo življenja u zajedničkim državama, nema prirodnijih saveznika od nas i Slovenaca. Mi jedini razumijemo jezik regije. I Slovenija to konačno shvaća - kaže jedan naš sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova.
Od nove suradnje Zagreba i Ljubljane koristi bi posebno mogla imati Bosna i Hercegovina kojoj je očito potrebna pomoć kako za unutarnju preobrazbu, tako i za kročenje putem europskih integracija. Ipak, nova hrvatsko-slovenska osovina koistila bi i Crnoj Gori, Srbiji te Makedoniji, koje su kandidati za članstvo u EU, kao i ostalima u regiji koji to tek trebaju postati.
- Iza Slovenije je skoro deset godina članstva u EU i mi od njihova iskustva sigurno možemo puno naučiti. S druge strane, Hrvatska je bliža regiji od Slovenije, a od toga može profitirati i Slovenija - objašnjava naš sugovornik zašto bi Ljubljana uskoro mogla postati produžena ruka Zagreba prema Bruxellesu, a Zagreb posrednik Ljubljane prema regiji. Ipak, suradnja Zagreba i Ljubljane nakon 1. srpnja neće se, kažu naši sugovornici, ograničiti samo na nastup prema zemljama zapadnog Balkana. Svojevrsni novi regionalni blok najviše bi ipak trebao pomoći sam sebi. Za to postoji puno razloga: od činjenice da su obje države zajedno male na europskom terenu, preko toga da imaju brojne zajedničke interese pa do toga da oba gospodarstva muku muče s recesijom iz koje nikako da isplivaju.
- Osim zajedničkog nastupa prema regiji, mogli bismo imati i zajednički pristup poljoprivredi u EU. I Hrvatska i Slovenija puno su manje od Poljske koja, za razliku od nas, ima i velik poljoprivredni sektor, pa samim time imamo i slične interese koji nisu nužno jednaki onima u Poljskoj - otkriva naš sugovornik smjer razmišljanja u političkim krugovima. Mnoge takva suradnja podsjeća na onu koju je niz europskih država već ostvarilo u regionalnim inicijativama. I život u EU, uostalom, odvija se u regionalnim blokovima preko kojih države, posebno one manje, jednostavnije štite svoje interese. Neki od tih blokova, poput Beneluxa - saveza Belgije, Nizozemske i Luksemburga, preteča su i same Europske Unije.
Hoće li nova hrvatsko-slovenska alijansa u konačnici poprimiti obrise nekakvog “istočnojadranskog Beneluxa”, u ovom je trenutku teško reći. No, sigurno je to da će se o načinu i područjima jačanja suradnje između Zagreba i Ljubljane nastaviti razgovori.
- Svemu tome sada je teško dati naziv i staviti ga u nekakav kalup. Ali, da smo prirodni saveznici, jesmo - zaključuje naš sugovornik iz diplomatskih krugova. Nova hrvatsko-slovenska alijansa u početku se ne bi formalizirala, već će se nakon nekoliko mjeseci odlučiti hoće li se ići prema nekom jačem obliku suradnje. No, i sam EU okvir bit će jak poticaj za to. Od 1. srpnja između Hrvatske i Slovenije neće biti carinske granice, naši ministri, premijer i predsjednik redovno će se sastajati s kolegama iz drugih članica EU, pa tako i s onima iz “dežele”, a Hrvatska će početi s pripremama za ulazak u Schengen i zonu eura.
Postoje i argumenti koji ne idu u prilog stvaranju bloka: još uvijek neriješena pitanja, poput granice koja je prepuštena arbitraži te Ljubljanske banke gdje je nađeno samo privremeno rješenje. Osim toga, dvije zemlje u regiji često nastupaju kao ekonomski konkurenti.
Pa ipak, slovenski kapital pokazuje interes za naše tržište i obratno. Zato je prevladao stav da je jačanje suradnje nužno. - Ne vidimo bližeg suradnika od Slovenije - kažu u Banskim dvorima.