BRUXELLES - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović rekao je u Bruxellesu govoreći pred novinarima uoči početka summita EU da vlada “promatra i važe hrvatske interese” oko ulaska u bankovnu uniju.
“Nećeme se ni u šta zalijetati, Hrvatska što se tiče bankovnih kriterija ima vrlo strog poredak, velika je izloženost euru, a 85 posto vlasnika naših banaka su banke iz EU, tako da smo na neki način već unutra, a formalno nismo. Razmotrit ćemo najbolje hrvatske interese”, odgovorio je Milanović na pitanje hoće li Hrvatska kao najnovija država članica EU ući u u bankovnu uniju. Upravo je bankovna unija, i dogovor postignut o načinu sanacije ili likvidacije banaka kako njihovo spašavanje ne bi morali plaćati porezni obveznici, jedna od glavnih tema ovog sastanka na vrhu šefova država ili vlada EU.
Milanović je odgovarao i o domaćim političkim temema. Nije htio komentirati slučaj Perković i njegovo eventualno izručenje Njemačkoj zbog Europskog uhidbenog naloga, kazavši da je to u nadležnosti suda i državnog tužitelja, ali je ponovio da se ne odustaje od namjere ustavnih promjena.
“Ne mogu komentirati pojedinačne slučajeve, vidim da se mnogi sad na tome iživljavaju koji bi trebali šutjeti. Neka oni koji su nadležni rade svoje posao”, rekao je Milanović govoreći o slučaju Perković. Na izravno pitanje hoće li Hrvatska 1. siječnja ispoštovati Europski uhidbeni nalog i u slučaju Perković, kao i za druge koji su traženi za zločine prije 2002. godine, Milanović je rekao da on na to ne može utjecati.
Govoreći o Ustavnim promjenema i odustajanju HDSSB-a od dogovora, predsjednik vlade je rekao: “Što se tiče ustavnih promjena, pričekat ćemo još dva tjedna, nama nije o glavu. Mi smatramo da su to dobre stvari, HDSSB je od početka pregovora prema mojim saznanjima bila vrlo konstuktivan i njihov jedini prijedlog su bile regije, što je svima prihvatljivo, tako da do zadnjeg trenutka nije bilo nijednog nesporazuma. A preokret neka svatko tumači na svoj način. Svatko ima svoje razloge i mogu reći da je ovo bio dogovor koji je išao relativno lako i nitko nikoga ničim nije pritiskao. Mi smatramo da su te ustavne promjene dobre, da su potrebne i da je potrebno urediti problematiku referenduma. Tko hoće napraviti dobru stvar za Republiku Hrvatsku je dobrodošao, tko neće - ne mora”, rekao je Milanović.
Na pitanja o kritikama i diplomatskoj inicijativi Srbije, koja je drugim državama poslala pismo u kojem navodi da se srpska manjina maltretira u Hrvatskoj, Milanović je najprije rekao da nije s tim upoznat, ali da kao predsjednik vlade vodi računa o svim građanima i o svim manjinama bez obzira na njihovu nacionalnost, i to iz uvjerenja, a ne iz političkog interesa.
“Radimo iz uvjerenja, a ne iz poltičke koristi jer je ustvari nema. Trpimo i političku štetu, a u Hrvatskoj ima onih koji su naprosto, neću reći neprincipijelni, nego se zaista tužno ponašaju. A bogami ni iz Beograda nemamo baš podršku, što je znak da smo u pravu. Za prava manjna ću se zalagati bez obzira koja to manjina bila, srpska, talijanska, spolna manjina... Naprosto su to određene standardi na kojima je naša država građena. Vidimo sad da su neki imali kranje licemjernu poziciju o tome. Ružnu, čak bi rekao neljudsku, ali mi nećemo odstupiti. Prema tome, štogod dio Zagreba, HDZ ilil vlast u Beogradu govorila, mi imamo svoj put i svoje vjerovanje”, rekao je Milanović.
Kako će se na ovom summitu i formalno potvrditi odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Srbijom, Milanović je ponovio da Hrvatska podupire takvu odluku te da će Srbiji u tome biti partner, a ne mentor.
“Nama je to u interesu, ako su Bugarska i Rumunjska unutra, i trebaju biti, onda nema logike da ne uđe i Srbija, Crna Gora, Makedonija. Srbiji je mjesto u EU, a bude li se morala prilagođavati po istim kriterijima kao i Hrvatska, bit će joj teško. Moglo bi dugo trajati, ali o tome i mi djelomično odlučujemo. Želimo Srbiji uspjeh jer želimo stabilno susjedstvo i na to ne utječe tko je na vlasti u Srbiji”, rekao je Milanović.