Sigurnosno-obavještajna agencija ovih je dana brutalno napadana jer, eto, nije znala da se spremaju uhićenja u Orašju i zbog toga su njezini djelatnici proglašeni nesposobnima. A da su znali, što su hrvatske vlasti mogle učiniti?
U tajnosti u Hrvatsku prebaciti desetoricu bivših pripadnika HVO-a? Time bi tek napravili medvjeđu uslugu državi koja bi preko noći bila prozvana za blokiranje istraga o ratnim zločinima i obavještajno djelovanje na teritoriju strane države. “Tko će biti uhićen i kada u tužiteljstvu BiH zna najviše 5 do 10 ljudi. I oni se boje da će to biti provaljeno i to se do posljednjeg trenutka drži u najvećoj tajnosti. Nalog djelatnicima SIPA-e ide tek koji sat prije uhićenja upravo zato da bi informacija ostala tajna sve do kraja”, pojašnjava sugovornik Jutarnjeg lista.
Da pripadnici SIPA-e u šest ujutro u kućama nisu pronašli niti jednog osumnjičenog, bilo bi potpuno jasno da Hrvati u tužiteljstvu ili u sigurnosnoj agenciji imaju “krticu”, krenule bi velike istrage i bila bi počinjena velika šteta hrvatskim državnim interesima u BiH. Ne treba zaboraviti ni da svi ti samozvani znalci prozivaju SOA-u jer njihovi djelatnici loše rade na teritoriju strane države gdje službeno ne bi smjeli biti, a takve aktivnosti kažnjavaju se zatvorom. Naš sugovornik smatra da obavještajnu zajednicu napadaju oni koji nemaju pojma kako odnosi funkcioniraju.
“Možemo to i jednostavnije objasniti. Što bi se dogodilo da je Karadžiću ili Mladiću dojavljeno kada će biti uhićen. Svi bi tada pričali kako Srbija opstruira Haaški sud, da ne želi izručiti zločince i slično. Kada su pak u pitanju bivši pripadnici HVO-a, kriteriji su potpuno drukčiji.” Premijer Plenković pokušao je jučer zaštititi SOA-u tvrdnjom kako Agencija nije imala informaciju da se uhićenja pripremaju, a da su i imali informaciju, ona bi poslužila u političke svrhe i u tom slučaju njegov posjet Sarajevu bio bi drukčiji. On je između redaka poručio i kako su u Vladi znali da se nešto događa i da su informirani o situaciji s optužnicama.
------------------------
Tko ima imunitet od kaznenog progona
Imunitet od kaznenog i ostalih vrsta progona jedna je od temeljnih odlika diplomatskih predstavnika i vezuje se uz posjedovanje diplomatske putovnice. Taj je sustav kodificiran Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima. Kad je riječ o članovima izvršne vlasti, dakle predsjedniku države, vlade i ministrima, i za njih vrijedi imunitet na temelju običajnog prava - neki se pravni autori pozivaju i na UN-ovu konvenciju o posebnim misijama - kad posjećuju neku zemlju. Kad je riječ o parlamentarnim zastupnicima, oni uživaju imunitet na unutarnjopolitičkom planu, ali na njih se automatski ne primjenjuje i diplomatski imunitet. (Ž.T.)