Gotovo svako peto dijete u Hrvatskoj u 2015. godini rođeno je u izvanbračnoj vezi, a udio vjerskih brakova, kojih je još prije pet godina bilo dvostruko više nego onih pred matičarom, sve više opada.
Prema podacima o prirodnom prirastu koje je objavio Državni zavod za statistiku, više od 18 posto djece rođeno je u izvanbračnim zajednicama: taj se udio udvostručio u 15 godina, jer 2000. roditelji samo devet posto novorođene djece nisu bili u braku. I s ovakvim povećanjem Hrvatska je jedna od najtradicionalnijih država EU, u kojoj se gotovo polovica djece rađa izvan braka.
Među županijama najveći udio izvanbračno rođenih imaju Međimurska (39 posto) i Koprivničko-križevačka županija (29 posto), a najmanje Splitsko-dalmatinska, u kojoj se izvan braka rodilo 8,4 posto djece. Čabar je jedini grad u kojem je rođeno više izvanbračne nego bračne djece, a najmanje ih je u Imotskom, gdje se samo troje od 108 djece rodilo izvan braka.
Vjerski brakovi činili su 55,9 posto svih brakova. Više građanski nego vjerski sklopljenih brakova bilo je u četiri županije - Sisačko-moslavačkoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Istarskoj, te u 34 grada. U 2015. zabilježen je i vrlo visok broj razvoda, njih više od 6000, a u dvije trećine razvoda partneri su imali maloljetnu djecu. U samo 10,7 posto slučajeva djeca su nakon razvoda nastavila živjeti s ocem.