Hrvatsku je zahvatio val povećane incidencije virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti. Iako nije ni približno oboljelih od covida kao prošle dvije godine, i dalje je riječ o najraširenijoj i najsmrtonosnijoj bolesti, koja u prosjeku dnevno odnese i po deset života.
Polako se zahuktava i epidemija gripe, a do 18. prosinca ukupno je laboratorijski potvrđeno 716 oboljelih, od čega je samo u tjedan dana zaprimljeno 490 prijava.
- Podaci govore da je gripa u porastu i da vrhunac možemo očekivati krajem siječnja, a protegne se i do travnja - kaže zamjenica ravnatelja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.
Od ukupnog broja prijava oboljelih od gripe iz Zagreba ih je 250, potvrđuje Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.
- U porastu su sve zimske bolesti, no i dalje je covid s najvećim posljedicama. Nismo se cijepili koliko treba i zbog toga smo i dalje među zemljama s najviše preminulih od ove bolesti - kaže Kolarić i dodaje da i druge bolesti mogu stvoriti teške kliničke slike kod osoba koje su starije životne dobi ili su imunokompromitirani.
Rapidni porast
Broj zaraženih streptokokom također je u porastu, no on se za razliku od virusnih bolesti liječi antibiotikom. Imamo jako puno grupiranja streptokoka u vrtićima, kaže Pavić Šimetin, ali i respiratornog sincicijskog virusa.
- RSV je nezgodniji što je dijete mlađe. Naime, moguće su visoke temperature koje kod male djece mogu dovesti do dehidracije jer se voda gubi i znojenjem pa je ponekad potrebna i hospitalizacija. Odrasli bolje podnose ovu bolest, ali uvijek ima iznimaka - kaže Pavić Šimetin.
Premda se čini da oko nas nikada nije bilo ovoliko bolesnih, i Pavić Šimetin i Kolarić to demantiraju te kažu kako je riječ o uobičajenim i prosječnim brojevima.
- S obzirom na to da smo imali dvije godine teške epidemije, druge su bolesti malo pale u zaborav. Zbog nošenja maske i pridržavanja epidemioloških mjera, bolesti jednostavno nisu pronašle put da se prošire - napominje Pavić Šimetin.
Što se tiče gripe, koja je posljednje dvije godine izostala, očekuje se rapidniji porast sljedećih tjedana. Trenutno je najveća stopa prijave gripe na 100 tisuća stanovnika u Brodsko-posavskoj, Krapinsko-zagorskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u laboratorijskim uzorcima potvrđen je pretežno virus gripe tip A te sporadično virus gripe tip B. U ukupno subtipiziranim uzorcima zastupljena su oba virusa gripe A/H3N2 i /H1N1.
Ako usporedimo s posljednjom pretpandemijskom godinom, u prosincu je bio sličan broj oboljelih kao i sada, a da bi odmah nakon godine došlo do drastičnijeg porasta.
Važnost cijepljenja
Iako je u Hrvatsku stiglo 600 tisuća doza cjepiva protiv gripe, do sada je iskorišteno samo 280 tisuća.
- I dalje se isplati cijepiti, stoga bi bilo dobro da se starije i bolesne osobe cijepe i protiv gripe, ali i protiv covida. Naravno, i njihovi ukućani - kaže Pavić Šimetin i dodaje kako se gotovo svaka od ovih bolesti prenosi i prije nego što imamo simptome.
Upravo zato i sugerira da se provjetravaju prostorije i da se nosi maska u javnom prijevozu i drugim prostorima gdje je veći broj ljudi.