U vrijeme dok Makedoniju i Srbiju trese izbjeglička kriza prouzročena navalom ilegalnih imigranata iz ugroženih područja Bliskog istoka, u Tovarniku uz sam granični prijelaz između Hrvatske i Srbije užurbano se radi na gradnji jednog od dva prihvatna izbjeglička centra u Hrvatskoj. Naš je MUP novac za to dobio iz Schengen Facility Fonda.
Glavna zgrada, koja se sastoji od prizemlja i kata, već je praktički sagrađena, no daleko od toga da su se radovi približili kraju. Prema nekim najavama, kompletan završetak centra na krajnjem istoku Hrvatske očekuje se u proljeće sljedeće godine. Općina Tovarnik u ovaj je projekt ugradila svojih 260 tisuća kuna za vodovodni priključak, no o samoj gradnji općinska načelnica Ruža Veselčić-Šijaković ne zna previše.
Podzemne vode
- Iz MUP-a su i prema Općini dosta šturi s informacijama o gradnji pa ne znamo previše. Čuli smo samo da bi sve trebalo biti završeno u travnju sljedeće godine, iako su neki prvotni rokovi bili srpanj, potom rujan ove godine, ali im se pri radovima pojavio problem s podzemnom vodom koja je neprestano izvirala pa je to izazvalo produljenje radova - rekla nam je načelnica, koja također s velikom pozornošću prati što se događa s izbjeglicama na makedonsko-grčkoj granici te u Srbiji.
- Žao mi je tih ljudi, posebno malene dječice koju gledam na slikama i snimkama. I mi smo bili prognanici i znam da ti ljudi svoje domove ne napuštaju iz neke obijesti, nego zato što su ih snašli bijeda i rat. U takvoj situaciji normalno je da im mi ovdje privremeno pomognemo, ako za to bude potrebe. To su ljudi kao i mi - rekla je načelnica, čija se općina inače borila da se prihvatni centar gradi upravo kod njih, nakon što se pojavila opcija da će biti lociran u Otoku kod Vinkovaca. Pritom u Tovarniku očekuju i da od oko 55 ljudi koji će u njemu dobiti posao (40-ak policajaca i 15-ak članova pratećeg osoblja) budu nezaposlene osobe iz njihove općine. Načelnica nam je rekla i kako su u stalnom kontaktu sa županijskim Stožerom zaštite i spašavanja te da bi u prvom naletu izbjeglice mogli smjestiti u školsku sportsku dvoranu te u Vilu Tovarnik, gdje ima mjesta za 350 osoba.
Prostorije za djecu
- Moramo biti pripravni, ali sumnjam da će ovdje biti nekog većeg priljeva izbjeglica jer ipak nismo u Schengenu. Osim toga, naša je policija dobro opremljena, imaju termovizijske kamere i mislim da ovdje nećemo gledati slike kao iz Makedonije i Srbije - smatra načelnica Veselčić-Šijaković, dok mještanka Tovarnika Ivana Jurić vjeruje kako će imigranti doći i do nas. No, ona smatra da tu prvenstveno treba reagirati država.
- Najvažnija je reakcija države koja im treba osigurati prijam i smještaj te ih adekvatno zbrinuti, a ne ih ostaviti na ulici. Lokalno stanovništvo imat će razumijevanja, ali odgovornost i brigu o tome treba preuzeti netko na višoj razini - rekla je I. Jurić.
Objekt u kojem će biti smještene izbjeglice imat će kapacitet za smještaj 120-150 osoba, koje bi se u njemu, po novome, mogle zadržavati čak i do dvije godine. Imigranti će u njemu imati i prostorije za dnevne aktivnosti, spavaonice, kao i prostorije za djecu te knjižnicu. Postoji mogućnost i da centar bude otvorenog tipa. Osim 20 milijuna eura za gradnju, osigurano je i 1,1 milijun za opremanje objekta.
Potresne fotografije koje ovih dana dolaze s grčko-makedonske granice i stanovnici Trilja kod Sinja prate s posebnom pozornošću jer će dio imigranata već iduće godine stići u njihov grad, kada proradi MUP-ov Prihvatni centar za azilante. Gradnja tog troetažnog objekta počela je prije više od godinu dana i sad je pri kraju, a reporteri Jutarnjeg uvjerili su se da je riječ o centru koji će azilantima omogućiti dostojanstvene uvjete. Budući centar prostirat će se na gotovo dvije tisuće četvornih metara korisne površine. Bit će ograđen dvometarskom ogradom od čelika.
Igralište na krovu
No, unatoč impresivnoj kvadraturi, u njemu će mjesta biti za samo tridesetak azilanata. Kako doznajemo na gradilištu, samo je srednja etaža namijenjena stanovanju i tamo je predviđeno 15 soba za imigrante. U ostalom dijelu prostora bit će smješteni kuhinja, praonica rublja, dnevni boravak, knjižnica, menza te uprava objekta, a na krovu objekta je petstotinjak četvornih metara igrališta gdje će azilanti moći kratiti vrijeme igrajući odbojku, stolni tenis ili košarku, naravno, ograđeni visokom žicom i pod stalnim videonadzorom.
Procijenjena vrijednost objekta je malo više od 31,8 milijuna kuna. U sklopu centra gradi se i policijska postaja, a uskoro će početi gradnja i vatrogasnog objekta. Iako je centar trebao biti gotov do srpnja, zbog izmjena planova kasni se s njegovim dovršetkom. No, azilantima malo znači što će biti dovršen u listopadu jer će profunkcionirati tek kada bude sagrađena i policijska postaja, dakle negdje sredinom siječnja 2016. Gotovo je teško zamisliti kako će za samo nekoliko mjeseci ovo biti strogo čuvan policijski objekt jer je sada vrlo otvoren i sa svih strana dostupan - ograda će se postavljati tek pri kraju gradnje.
Voditelj gradilišta ing. Dragan Divić govori nam kako je objekt vrlo kvalitetno građen. Sobe će biti prostrane, sa sanitarnim čvorovima, jedna strana objekta bit će namijenjena muškarcima, a druga ženama. Objekt će, govori nam Divić, imati dobru izolaciju ostvarenu s deset centimetara stiropora. Grade ga tvrtke Tolo Trade iz Imotskog i Cestar Split, a financira Europska unija.
Iako je smješten gotovo u centru Trilja, gradića s oko šest tisuća duša udaljenog 35 kilometara od Splita, mještani ne strahuju od azilanata. Nezadovoljni su samo zbog toga što im se čini kako nikog ne zanima što oni misle o tome, nego je objekt samo jednog dana počeo nicati, i to svega nekoliko desetaka metara od centralne gradske ulice.
Gradi se u centru
- Samo smo jednog dana, kad je već objekt pri kraju, u novinama vidjeli da će to biti centar za azilante. Nemam ništa protiv takvog centra, no možda središte naselja nije baš najsretnije mjesto - govori nam Stanko Vrdoljak. Slažu se s njim i dvije Triljanke koje se nisu htjele predstaviti. Jedna od njih napominje kako ne bi voljela da se njihov Trilj pretvori u Kutinu. Čitale su, naime, kako u tom gradu azilanti uznemiravaju djecu i maltretiraju djevojke. - No, svakome treba pomoći i zato nismo protiv - govori nam jedna Triljanka. Prihvatni centar trebao bi biti zatvorenog tipa, što znači da se azilanti ne bi trebali susretati s Triljanima.
Hrvatski Crveni križ apelira na pomoć izbjeglicama
Hrvatski Crveni križ (HCK) apelirao je u ponedjeljak na pomoć izbjeglicama koje se nalaze na području Makedonije i Srbije, te u tu svrhu otvorio i žiro račun na koji se mogu donirati sredstva, kojima će se za izbjeglice nabavljati hrana, voda, higijenske potrepštine te setovi za prvu pomoć.
HCK je priopćio kako je otvorio apel "Pomozimo izbjeglicama na području Jugoistočne Europe", najavivši da će prikupljena pomoć biti distribuirana putem nacionalnih društava Crvenoga križa na ta područja. Ako se u budućnosti pojave nova područja na kojima je potrebno humanitarno djelovati, dodaju, sredstva od apela bit će usmjerena i tamo.
Svi građani koji mogu i žele pomoći izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područja sredstva mogu donirati uplatom na žiro račun otvoren u Privrednoj banci Zagreb - broj: IBAN HR6923400091511555516, poziv na broj: 14, za uplate iz inozemstva SWIFT: PBZGHR2X, internetskim donacijama na www.hck.hr, donacijama putem poziva na telefonski broj 060 9011).
Prikupljenim sredstvima, najavljuju u HCK-u, za izbjeglice će osigurati hranu, vodu, higijenske potrepštine te setove za prvu pomoć. Dio sredstava utrošit će i za distribuciju humanitarne pomoći, kao i za aktivnosti interventnih timova koje će HCK poslati na područja gdje se nalaze izbjeglice, ako se za to pojavi potreba. Riječ je o timovima koji će pružati psihosocijalnu podršku izbjeglicama i pomagati u dijeljenju humanitarne pomoći.
Studenti: Dajte naše madrace izbjeglima u Makedoniji
Nekoliko tisuća krevetnih madraca iz dvaju studentskih domova u Zagrebu koji čekaju obnovu spremljeno je za donaciju emigrantima. Inicijativu njihova skladištenja pokrenuli su Mladi hrvatski liberali, zatraživši od uprave zagrebačkog Studentskog centra da realizira donaciju. “S obzirom na tešku situaciju koju proživljavaju emigranti koji se trenutačno nalaze u Srbiji, Makedoniji i Grčkoj, želimo kao organizacija mladih HSLS-a, Mladi hrvatski liberali, apelirati da se madraci iz studentskih soba doniraju emigrantima”, poručila je mladež. Pejo Pavlović, ravnatelj Studentskog centra, potvrdio je da su madraci, zajedno s više stotina deka, u skladištu na Žitnjaku. Veći dio njih od ukupno oko 4500 u dobrom je stanju.
Međutim, zbog krizne situacije posebice u Makedoniji teško je očekivati slanje madraca u tom smjeru, nego je izvjesniji njihov transport u vojarne predviđene za smještaj emigranata u Hrvatskoj. Konačna odluka bit će poznata početkom tjedna, nakon sastanka ministara obrazovanja i obrane Vedrana Mornara i Ante Kotromanovića. (M. Lilek)
Skupljamo novac za koji ćemo kupiti lijekove za izbjeglice
Stravični prizori iz Makedonije proteklih dana podigli su na noge niz skupina diljem Hrvatske koje svoje prijatelje putem društvenih mreža pozivaju da doniraju potrepštine za izbjeglice iz Sirije. Neki od njih već imaju iskustva s prikupljanjem pomoći iz lanjske poplave u Slavoniji.
- Pomagali smo ljudima u poplavljenim područjima, no ovo je sasvim druga situacija. Problem je što ne možemo skupljati lijekove i hranu zbog visokih ograničenja na granici sa Srbijom. S obzirom na to da nismo registrirana udruga, nego pojedinci, jedino što možemo jest prikupljati međusobno novac, odnijeti ga u Beograd i ondje kupiti potrepštine, rekla je I. U. (36) koja je akciju pokrenula tijekom vikenda i nastavit će je do petka, kad planira otputovati u Beograd.
Hrvatski Crveni križ istaknuo je obavijest u kojoj navodi da će pružiti pomoć u skladu sa svojim kapacitetama, ako dođe do značajno povećanog broja migranata. (M. Lilek)