Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić na jučerašnjoj je sjednici Vlade pojasnio zakonski prijedlog o reguliranju korištenja prekursora eksploziva, kojim bi se spriječilo proizvodnju eksploziva u kućnoj radinosti u borbi protiv terorizma. Naime, prekursori su tvari koje same po sebi nisu eksplozivne, ali s drugim tvarima mogu biti pretvorene u eksploziv. Navedena uredba na snazi je bila od rujna 2014. i Hrvatska je jučerašnjim prijedlogom zakona izbjegla pokretanje postupka za povredu prava EU jer dosad nije poduzela odgovarajuće mjere za njezinu provedbu.
Najrječitiji primjer kako su sastojci dostupni u slobodnoj prodaji su teroristički napadi u Parizu i Bruxellesu. Još je rječitiji primjer slučaj norveškog masovnog ubojice Andersa Breivika, koji je legalno kupujući umjetno gnojivo i naftu napravio paklene naprave kojima je u srpnju 2011. razorio centar Osla.
‘Prekursori eksploziva’
Primjerice, kada bi neki pojedinac od kutinske Petrokemije naručio umjetno gnojivo koje u sebi sadrži 20 posto nitrata, o tome bi odmah morali alarmirati policiju. Jer, toliki postotak nitrata u umjetnom gnojivu nije nužan za poljoprivredu, ali može biti ubojiti sastojak za paklenu napravu.
Zakonski prijedlog koji je hrvatska Vlada jučer usvojila provedba je Uredbe br. 98/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva. Ciljevi Uredbe su: ograničiti pristup pojedinaca određenim prekursorima eksploziva iznad određene granične vrijednosti koncentracije, onemogućiti proizvodnju eksploziva u “kućnoj radinosti” kako za terorističke tako i bilo koje druge svrhe; poboljšati sigurnost i svijest u cijelom lancu nabave prekursora i spriječiti teroriste da iskoriste slabiji nadzor i manja ograničenja u određenim državama članicama ili zemljama koje nisu članice EU. Fizičkim osobama se zabranjuje pristup ograničenim prekursorima eksploziva.
Poseban nadzor kupaca
Uredbom se od gospodarskih subjekata koji stavljaju navedene tvari na tržište zahtijeva da osiguraju da su ograničeni prekursori na odgovarajući način označeni i da prijave nacionalnoj kontakt-točki sve sumnjive transakcije, nestanke i krađe koje uključuju te tvari ili tvari koje nisu ograničene, a također ih se smatra zabrinjavajućima. Nacionalna kontrolna točka za to će biti MUP, a podaci o nacionalnoj kontakt-točki (telefonski broj i adresa elektroničke pošte) bit će dostupni na službenim web-stranicama nadležnih tijela.
Nacionalna kontakt-točka prikupljat će te Europskoj komisiji i nacionalnim kontakt-točkama članica EU prosljeđivati podatke o sumnjivim transakcijama ili značajnim nestancima i krađama sumnjivih tvari. Predviđene su i visoke kazne, od 40.000 do 100.000 kuna za pravne osobe i do 15.000 kuna za odgovorne osobe, za prekršitelje. Kažnjavat će se i neregistriranje takvih transakcija, neoznačavanje pakiranja, neprijavljivanje sumnjivih transakcija ili pokušaja transakcije te neprijavljivanje nacionalnoj kontakt-točki nestanaka ili krađa opasnih tvari.