Nedavni slučaj iz jedne splitske čekaonice liječnika obiteljske medicine, kada je nestrpljivi pacijent od 40 godina opalio pljusku medicinskoj sestri i udarcem šakom bacio muškarca pred mnogobrojnih pacijenata, među kojima je bilo i male djece, ponovno je aktualizirao pitanje potrebe vraćanja školske medicine, piše Slobodna Dalmacija.
Poznato je da je prije petnaestak godina ukinut nekadašnji školski dispanzeri i da djeca svoj zdravstveni karton kod pedijatra mogu imati isključivo do sedme godine, te nakon toga brigu o njihovu zdravlju preuzimaju obiteljski .
Tko zna koliko su puta roditelji negodovali smatrajući kako pedijatri najbolje poznaju zdravlje njihove djece jer prate njihov razvoj od rođenja, a i školovali su se isključivo za djecu. S druge strane nije li čudno da dijete od nekih osam godina mora čekati red s odraslim osobama u prepunim čekaonicama...
Zakon se ne poštuje
– Ne možemo dopustiti da nam se djeca liječe u ordinacijama obiteljske medicine kada znamo da one ne udovoljavaju zakonom propisanim uvjetima. Nemaju posebne prostorije koje odvajaju zdravu djecu od bolesne, nemaju prostor za izolaciju, prostor za terapiju... Pedijatrijske ambulante u potpunosti su prilagođene potrebama djece, kako novorođenčadi, predškolaca, tako i školaraca, dok u niti jednoj ambulanti obiteljske medicine nema ničega prilagođenog potrebama djeteta – stav je udruge "Ruke ljubavi" koja godinama apelira na što brojnije pedijatrijske specijalizacije i vraćanje školske medicine.
Dr. Aida Mujkić, predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva, osobno smatra da bi bilo bolje kada bi školska medicina pružala cjelovitu zaštitu, kako je to bilo nekada.
– Opće je poznata činjenica da pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema dovoljno, a posebice uzimajući u obzir stariju dob onih koji trenutno rade te će tijekom sljedećih godina velik broj otići u mirovinu. Ministarstvo zdravstva lani je raspisalo natječaj za preko 50 pedijatara za primarnu zdravstvenu zaštitu, za Split deset, a nadamo se da će tako biti i ove godine – kaže Mujkić.
Privremena pročelnica županijskog Odjela za zdravstvo Diana Luetićpredlaže da se pri službama za školsku i sveučilišnu medicinu osnuju otvoreni i višenamjenski centri za mlade – studentske ambulante jer je služba školske i adolescentne medicine idealno mjesto za otvoreni pristup i mogućnost multidisciplinarnog pristupa (uz školskog liječnika i VMS, defektolog, psiholog, nutricionista i ginekolog), osobito u današnje vrijeme porasta spolnog rizičnog ponašanja, prekomjerne uporabe alkohola i konzumacije psihoaktivnih tvari, te porasta kroničnih nezaraznih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, smanjenom tjelesnom aktivnošću i nezdravim stilovima života.
Nema liječnika
Dr. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže kako diljem Hrvatske nedostaje liječnika školske medicine.
– Ovakav zdravstvene zaštite ima određene slabosti ali i prednosti. Slabosti su svakako u necjelovitom pristupu djetetu, kako kao liječnika obiteljske medicine tako i školskog liječnika. Prednost je u lakšem pristupu cijelim generacijama učenika, jer se aktivnosti provode u školama ili vezano uz škole. Kako u osnovnu školu idu sva djeca, a većina ide i u srednju školu, ovakvom organizacijom moguće je obuhvatiti sistematskim pregledima, cijepljenjem i drugim aktivnostima i onu djecu koju inače roditelji samoinicijativno ne bi doveli liječniku, uslijed različitih životnih okolnosti. Kroz tu preventivu provodi se program ranog otkrivanja raka, program "Zubna putovnica" i brojni drugi – kaže ova sugovornica.
Smatra kako bi određene promjene u školskoj medicini svakako bile dobrodošle, posebno mogućnost cjelovite skrbi za učenike i studente koji se školuju odvojeni od obitelji (učenici u đačkim domovima, studenti u studentskim kampusima).
– Također je pitanje je li opravdano za roditelje i učenike, kao i za preusmjeravanje učenika liječniku obiteljske medicine radi liječenja za koje liječnik školske medicine utvrdi potrebu u okviru preventivnih aktivnosti. Ili bi, ipak, svima bilo da liječenje provede liječnik školske medicine koji je utvrdio potrebu za liječenjem. U zemljama koje se suočavaju s problemom nedovoljnog broja liječnika, specijalnosti koje skrbe za djecu često su prve na udaru, pa su to specijalnosti za koje cijelo društvo treba posebno brinuti i u koje treba ulagati, kako na nacionalnoj razini tako i na razini regionalne i lokalne samouprave – smatra Pavić Šimetin, piše Slobodna Dalmacija.