Ines Strenja Linić za N1 televiziju komentirala je reformu zdravstvenog sustava, sigurnosnu situaciji u državi i suradnja Mosta i Domoljubne koalicije.
O poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja Mostova je zastupnica rekla:
- Jedna od vrlo bitnih teza koje smo postavili kao dio zdravstvene reforme je stabilizacija financijskog sustava. Ta odluka nije bila jednostavna, ali je jedina moguća ako želimo zadržati sustav u kojem ćemo imati solidarnost, a to je princip zdravi prema bolesnima i bogati prema siromašnima. Jako malo se govori o ljudima koji su oslobođeni plaćanja dopunskog osiguranja. Siromašni građani i kompletne grupacije sve djece do 18 godina, redoviti studenti, svi oboljeli od malignih bolesti, psihijatrijski bolesnici... Kako bismo zadržali taj sustav morali smo ići i s ovim povećanjem. To znači da neće biti participacija.
Morate znati da danas imate oboljele od malignih bolesti koji mjesečno troše tisuće kuna i ne plaćaju dopunsko osiguranje. To znači da jedan dio građana podnosi taj teret. 19 kuna je puno, ali s tim dobivate zadržavanje postojećeg zdravstvenog sustava - objasnila je Strenja Linić za N1.
Na pitanje je li povećanje cijena bilo zapisano u reformama, rekla je:
Vi ne možete napisati nešto ako imate načelne mjere na papiru. To znači i reforma Hitne pomoći na kojoj će se uštedjeti 300 milijuna kuna. Mi imamo dobar sustav u kojem se svi mogu liječiti po svjetskim smjernicama. To je bitno. Medicina nije besplatna i ona košta, a da bi išla u korak sa svjetskim trendovima mora se preraspodijeliti. 19 kuna je minimum da se sustav uredi i da budemo solidarni prema onima koji su bolesni.
Strenja Linić komentirala je i tržište na dijelu zdravstvenih usluga:
- Ja sam kao branitelj oslobođena plaćanja police dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali to je polica HZZO-a. HZZO ispunjava sve što je moguće. To je osiguranje koje omogućuje sve u odnosu na privatne osiguravatelje. Treba znati da ćete kod njih platiti policu jeftinije, ali će osobe starije od 60 ili rizično bolesni plaćati i do 150 kuna. Mi to ne želimo i to ne može postojati unutar našeg sustava u kojem postoji HZZO.
Morate znati da privatne osiguravajuće kuće su ušle u sustave tipa HEP-a i Ministarstva obrane i sklopile police s tisućama ljudi koje su s 'dumpnig' cijenama. Treba razmisliti da se državni službenici moraju zadržati unutar HZZO-a jer oni vrlo malo troše.
Treba li naplaćivati hitni prijem u bolnicama - bilo je jedno od pitanja voditelja emisije.
- Hitni prijem se neće naplaćivati osim za preglede koji nisu bili hitni. Znamo koliko ljudi dolazi u hitnu i koji je profil pacijenata. Svi će dobiti hitnu pomoć. Oni koji nisu hitni će to moći dobiti u bolnici ali za to morati platiti. Raditi će se samo trijaža u bolnici. 350 medicinskih sestara koje su prvostupnici će učiniti trijažu koja je jednostavna, a potpisat će ju liječnik. Ako je pacijent peta kategorija moći će ostati čekati 10 sati za dva šava - odgovorila je zastupnica Mosta.
Na pitanje je li o ovom potezu raspravljao i neko tijelo Mosta i Domoljubne koalicije, Strenja Linića je razjasnila:
- Što se tiče svih poteza mi smo kao Most i Domoljubna koalicija imali plan što bi u zdravstvu učinili. Program se zajednički napisao. Za sve reforme koje će se dogodoiti oformljeno je 5 skupina u kojima su nepolitički stručnjaci. To je proces koji još traje. Predsjednik te radne skupine za hitnu pomoć je čovjek docent Hauser koji ima iskustva na tom području. Tu su i liječnici iz Karlovca, Zadra, Zagreba i koji rade i znaju kako reformirati hitni medicinski sustav, a tako je i za bolnički sustav. Radne skupine su učinjene od eminentnih stručnjaka.