Novina je da se uvodi imovinski cenzus za primatelje socijalne pomoći, a radno sposobni morat će aktivno tražiti i prihvaćati svaki posao, što će nadgledati područni socijalni radnik.
Potpuno će se reorganizirati dosadašnji ustroj centara za socijalnu skrb - osnovat će se 20 novih županijskih zavoda, nadređenih postojećim centrima. Socijalni radnici dobivat će licence, a zaposlenima u socijalnoj skrbi i članovima njihovih obitelji bit će strogo zabranjeno sklapati doživotne ugovore s korisnicima.
Sve to stoji u nacrtu novog Zakona o socijalnoj skrbi, što ga je Ministarstvo zdravstva objavilo na svojoj internet stranici.
Najzanimljivija novina, dakako, konačno je uvođenje imovinskog cenzusa za primatelje socijalne pomoći. Dosad se samo provjeravalo ima li primatelj novčanih prihoda, a imovina nije uzimana u obzir.
Nova pravila
Novi zakon, pak, izričito navodi da primatelj i punoljetni članovi njegove obitelji ne smiju posjedovati imovinu vredniju od 100 osnovica plaća (ukupno 323.600 kuna), u što ne ulazi minimalni stambeni prostor - 35 četvornih metara stana ili kuće po osobi, što se uvećava za deset četvornih metara po svakom sljedećem članu obitelji. Dopušteno je odstupanje od samo deset četvornih metara. Od imovinskog cenzusa izuzet je i automobil u vrijednosti do 23.000 kuna.
Upravo je takav imovinski cenzus predložen i u rujnu prošle godine nacrtom zakona, što je Jutarnji objavio, a ministar Milinović grubo demantirao, čak je i povjerenstvo raspustio! Šest mjeseci poslije objavljuje gotovo identičan prijedlog zakona.
Teže do pomoći
Stručnjaci su upozorili da je cenzus nužan, ali treba voditi računa o pravičnosti. Naime, par koji živi u stanu od 75 kvadrata u Zagrebu ne može ostvariti socijalnu pomoć jer njihov višak kvadrata vrijedi više od dopuštenog cenzusa, dok njihovi prijatelji, primjerice, u Bjelovaru mogu dobiti pomoć, iako žive u većem stanu, jer njihovi kvadrati vrijede manje.
Prema tablicama obračuna u prijedlogu zakona, četveročlana obitelj bez primanja, koju čine otac, majka i dvoje djece od pet i deset godina, ostvarila bi maksimalnu mjesečnu pomoć od 1850 kuna.
Radno sposobnima, koji čine 42 posto od ukupno 103.635 korisnika pomoći, znatno će se otežati stjecanje prava na pomoć. Moći će predati zahtjev samo ako posljednji posao nisu izgubili svojom krivnjom (to se neće odnositi na one koji su bez posla više od godinu dana), morat će biti u evidenciji nezaposlenih te prihvatiti svako zaposlenje, pa i humanitarni rad. Ako zasnuju radni odnos, neće odmah izgubiti pravo na socijalnu pomoć - primat će je, u smanjenom iznosu, još tri mjeseca.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE UTISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA