Niz nedavnih odluka MUP-a o odbijanju azila migrantima iz ratom pogođenih zemalja, poput Sirije, Iraka i Palestine, mogao bi pasti na sudu. Naime, azilanti koji su se žalili na odluku, zasad njih četvero, uspjeli su sudski pobiti rješenje i njihov se postupak vraća na početak.
Kako je Jutarnji već pisao, posljednjih mjeseci velikom broju migranata koji su u Hrvatsku vraćeni temeljem odredbe Dublin III, MUP je odbio zahtjev za azilom temeljem sigurnosne procjene SOA-e. Sporno je što u razloge odbijanja sami izbjeglice nisu imali uvida, a radilo se, među ostalim, i o ženama, djeci, maloljetnicima, ljudima u kolicima, koji, objektivno gledano, teško mogu biti sigurnosna prijetnja. Neki od izbjeglica nakon odbijanja u strahu su napustili Hrvatsku, no oni koji su se odlučili žaliti dobili su zadovoljštinu na Upravnom sudu.
Jedan od njih je Ahmad Taramsi, 31-godišnji boksački trener iz Gaze.
On je u Gazi, što je naveo u svom zahtjevu za azil, mučen od pripadnika Hamasa, proveo je vrijeme u zatvoru kao protivnik militantnog režima, ponižavan je, šikaniran, živio je u konstantnom strahu za sebe i svoju obitelj.
Dug put do Hrvatske
U Hrvatsku je stigao preko Egipta, Turske, Grčke i Srbije, smjestio se u Porinu, u zagrebačkim Dugavama, i odlučio ovdje potražiti siguran život.
Nakon što mu je u ožujku odbijen zahtjev za azil, pokušao je dobiti na uvid razloge SOA-ine negativne sigurnosne ocjene. Nije mu to bilo omogućeno, no kad je slučaj došao na sud, sutkinja je uspjela dobiti njihovo obrazloženje koje je kasnije u presudi ocijenila kao neutemeljeno. No sutkinja svejedno nije Ahmedu dodijelila azil nego ga je vratila na početak i naložila MUP-u da ponovno zatraži sigurnosnu provjeru kod iste agencije kod koje je Ahmed dokazao da je imao nezakonit postupak.
Tijekom postupka Ahmad je imao problem s prevoditeljicom kojoj je inače arapski jezik materinji, ali nije uzeto u obzir da isti jezik ima oko 35 dijalekata pa se u nekim trenucima nisu mogli sporazumjeti, što je MUP ocijenio kao Ahmadovo izmotavanje i skrivanje informacija. Sporno je bilo i što mu je na dokumentima pisao samo mjesec, a ne i točan dan rođenja, kao i tvrdnja da je član jednog boksačkog kluba u Gazi, čime je nastojao dokazati svoj identitet, a navedeni klub internetskom pretragom (na latinici) istražitelji nisu uspjeli naći. Pretraga na arapskom u trenu je dokazala njegove tvrdnje, utvrdila je sutkinja.
Uvjeti za “ulazak”
“U konkretnom slučaju postoje svi ključni elementi za odobrenje međunarodne zaštite tužitelja i to: političko mišljenje/opredjeljenje - protiv Hamasa i pripisano političko mišljenje da je pripadnik Tamarruda, da surađuje s izraelskom vlašću protiv Hamasa, fizičko i mentalno nasilje, izazivanje straha”, stoji u obrazloženju presude Upravnog suda kojom je Ahmadu poništena odbijenica za azil u Hrvatskoj.
S druge strane, u obrazloženju odbijenice MUP-a tvrdi se kako nikako nisu mogli utvrditi je li Ahmad zaista bio mučen u Gazi i utvrdili su da je riječ o “zdravoj, mladoj muškoj osobi koja ne pripada ranjivoj skupini te da stoga ne postoje zakonske niti zdravstvene prepreke radi kojih se ne bi mogao vratiti u svoju zemlju”. On pak tvrdi da je službenici pokazao mnogobrojne fotografije i druge dokaze, ali da ona to ništa nije željela prihvatiti. Tvrdi i da ju je ispitao što zna o Palestini i ispalo je da ne zna apsolutno ništa.
Ponovno razmatranje
Ahmadov zahtjev sada se vraća MUP-u i SOA-i koji će morati ponovno razmotriti zahtjev povodom primjedbi Upravnog suda.
- Često se čuje u javnosti kako su izbjeglice nezahvalne kad pričaju protiv prihvatilišta Porin jer im Hrvatska ipak pruža hranu i krov nad glavom. Ja im samo želim reći da izbjeglice nisu došle u Hrvatsku zbog hrane i smještaja već zbog azila koji bi im dopustio da napokon imaju priliku za životom u sigurnoj zemlji. Dužina čekanja na azil znači da nam je život pauziran, stavljen na čekanje - priča Ahmad, koji sanja o životu nakon dobivanja azila u Hrvatskoj. Želi se preseliti na Korčulu, gdje već ima brojne prijatelje, usavršiti hrvatski i dovesti ovdje svoju obitelj, suprugu i dva sina. U Palestini je završio fakultet za njegovatelja i sad sanja da isto učini u Hrvatskoj i otvori zdravstveni centar na Korčuli.
O broju zaprimljenih, prihvaćenih i odbijenih zahtjeva za azil poslali smo upit i MUP-u, od kojih smo htjeli saznati i koliko je njihovih rješenja pobio Upravni sud, no odgovor do zaključenja broja nismo dobili.
Njihov se odgovor pak nalazi u izvješću udruga Are You Syrious i Centra za mirovne studije. Njima je 25. srpnja odgovoreno da su u 2017. godini pokrenuta 33 upravna spora protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za međunarodnu zaštitu na temelju odredbi o isključenju (sigurnosna procjena). Za 24 predmeta upravni spor je u tijeku, u pet je odbijen tužbeni zahtjev, a u četiri slučaja poništeno je rješenje MUP-a.
Međutim, u udrugama navode da su u pet slučajeva odbijenog zahtjeva tužitelji otišli iz zemlje čekajući prvo ročište, a u dva se slučaja službeni prevoditelj nije pojavio.