Hrvatski studiji najbolje su ocijenjeno visoko učilište koje izvodi studijske programe u društvenom i humanističkom području, može se iščitati iz sinteze reakreditacije društveno-humanističkih učilišta i njihovih programa. Reakreditacija je provedena u akademskoj 2013./14. godini, a obuhvatila je 14 fakulteta, 24 sveučilišna odjela, četiri veleučilišta i dvije visoke škole. Postupak se temeljio na procjeni i posjetu stranih stručnjaka, a njegove rezultate nedavno je objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Sedam kriterija
Ocjena kvalitete donosila se na temelju sedam kriterija: upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete, studijski programi, studenti, nastavnici, znanstvena i stručna djelatnost, mobilnost i međunarodna suradnja te resursi (stručne službe, prostor, oprema i financije). Pritom su korištene sljedeće ocjene: nije provedeno (1), u početnoj fazi provedbe (2), djelomično provedeno (3), uglavnom provedeno (4), potpuno provedeno (5).
Hrvatski studiji u šest su kriterija ocijenjeni četvorkom, a jedinu trojku dobili su za znanstvenu i stručnu suradnju i po tome su najbolje ocijenjeni među sedam visokoškolskih institucija koje izvode studijske programe i u društvenim i humanističkim znanostima. Iznenađenje je da su bolje ocijenjeni i od mnogo poznatijeg Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je dobio tri trojke (upravljanje visokim učilištem i osiguranje kvalitete, studenti te znanstvena i stručna suradnja) i četiri četvorke.
Razvojni put
- Drago mi da smo uspjeli osigurati kvalitetu u većini segmenata prema kojima se vrednuje naša djelatnost iako smo posljednjih godina suočeni s ozbiljnom transformacijom, smanjivanjem vanjske suradnje - rekao je prof. Josip Talanga, dekan HS-a. Istaknuo je kako je reakreditacija pokazala da se HS razlikuje od FF-a u Zagrebu. - Nema sumnje da je Filozofski fakultet u Zagrebu vodeći centar izvrsnosti u mnogim znanstvenim poljima, ali mislim da je reakreditacija pokazala kako je teško koordinirati i kontrolirati rad na tako velikoj ustanovi. Hrvatski studiji su manji, pregledniji, pa smo vrlo fleksibilni kada se radi o koordinaciji rada i uvođenju nekih promjena i dosljedne kontrole kvalitete - istaknuo je Talanga.
Hrvatski studiji utemeljeni su 1994. kao protuteža, navodno, marksistički orijentiranim humanističkim disciplinama na Filozofskom fakultetu. U prošlih 20 godina HS je prošao turbulentan razvojni put tijekom kojega je plesao i na rubu gašenja, a dugo je postojala i stigma “desničarske” institucije.
- Najjače karike HS-a su relativno mlad kadar i studijski programi koji se mogu studirati samo kod nas ili studijski programi koji se razlikuju od istoimenih na drugim fakultetima po svome drukčijem profilu. Primjerice, studij filozofije orijentiran je prema suvremenim trendovima i velik naglasak stavlja na filozofiju znanosti. Možda je naša najveća prednost otvorenost prema novim i zapostavljenim temama u istraživanju suvremenog hrvatskog društva i kulture - rekao je Talanga.
Poticanje izvrsnosti
Istaknuo je da je među najslabijim točkama HS-a znanstvena produkcija. - Kako bismo potaknuli znanstvenu produkciju, razradili smo kriterije poticanja znanstvene izvrsnosti - rekao je Talanga koji navodi da Hrvatski studiji imaju i nedovoljan broj stalno zaposlenih te malobrojnu administraciju.
Rezultate reakreditacije komentirao je i prof. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu. - Filozofski fakultet i Hrvatski studiji sastavnice su istoga Sveučilišta u Zagrebu. Mi stoga pozdravljamo dobre rezultate i uspješnost svake od sastavnica našega Sveučilišta. U tome smislu mi se ni s kim ne natječemo - rekao je Previšić.
Ocjene u kontekstu
- Ipak, ocjena koja je dodijeljena Hrvatskim studijima mora se smjestiti u kontekst i okružje u kojima djeluju. Ocjenu valja promatrati imajući u vidu udio Hrvatskih studija u ukupnosti društvenih i humanističkih znanosti te u odnosu na veličinu i razgranatost studija na Filozofskom fakultetu. Naš fakultet ima zavidnu razinu međunarodne suradnje i mobilnosti te vrlo impresivnu i suvremenu fakultetsku knjižnicu. Na Fakultetu postoje primjeri znanstvene izvrsnosti na razini pojedinaca, ali i cijelih odsjeka. Fakultet jednako tako djelotvorno upravlja svojim resursima - zaključio je dekan Previšić.
Unaprijediti kvalitetu institucije
- Reakreditacija visokih učilišta u području društvenih i humanističkih znanosti obuhvatila je do sada najveći broj visokih učilišta, a sudjelovao je i dosad najveći broj recenzenata - kaže prof. Jasmina Havranek, ravnateljica AZVO-a. - Pogrešno je reći da je neko visoko učilište bolje u odnosu na drugo. Svrha reakreditacije nije međusobno rangiranje, već unapređenje kvalitete vrednovane institucije - rekla je Jasmina Havranek.
Ocjena kvalitete: Filozofski fakultet
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete 3
2. Studijski programi 4
3. Studenti 3
4. Nastavnici 4
5. Znanstvena i stručna djelatnost 3
6. Mobilnost i međunarodna suradnja 4
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije 4
Prosječna ocjena: 3,57
Ocjena kvalitete: Hrvatski studiji
1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete 4
2. Studijski programi 4
3. Studenti 4
4. Nastavnici 4
5. Znanstvena i stručna djelatnost 3
6. Mobilnost i međunarodna suradnja 4
7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije 4
Prosječna ocjena: 3,86