Vlada je jučer u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Kako je uvodno pojasnio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, komasacija se u Hrvatskoj ne provodi 25 godina, a regulirana je zakonom iz 1979. koji je imao neke izmjene 1987. godine. Komasacija se, kako je rečeno, provodi u cilju okrupnjavanja posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, radi osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenja i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.
Tko će to platiti?
- S obzirom na to da u Hrvatskoj prevladavaju mali posjedi poljoprivrednog zemljišta, koje treba okrupniti i povećati rentabilnost proizvodnje, potreban je novi zakon o komasaciji - rekao je ministar Jakovina.
Hrvatsku poljoprivredu obilježava mala prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava i njihova rascjepkanost. Znatan udio u strukturi poljoprivrednih gospodarstava imaju mala gospodarstva, čije površine čine gotovo polovinu ukupno obrađenog poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, oko 60 posto OPG-ova koristi do samo tri hektara zemljišta, dok je samo 2,34 posto posjeda veće od 20 hektara, a posjeda većih od 50 hektara površine je samo 0,93 posto, dakle niti jedan posto.
Prema prijedlogu, komasacija bi se provodila na temelju višegodišnjih programa, koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina, te godišnjih programa, koje donosi Vlada. Prve procjene su da bi komasacijom trebalo biti obuhvaćeno oko 280.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, za što će trebati osigurati 840 milijuna kuna. Prioritet je 90.000 hektara u prvom šestogodišnjem razdoblju od 2015. do 2020. godine. Tko će platiti sve to? Kako se troškovi komasacijskih operacija procjenjuju na 3000 kuna po hektaru, ukupni se trošak u prvom šestogodišnjem razdoblju procjenjuje na 270 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje 45 milijuna kuna. Uz novac iz proračuna, sredstva za troškove komasacije osigurala bi se iz fondova Europske unije.
Poseban odjel
Agencija za poljoprivredno zemljište trebala bi izrađivati višegodišnje i godišnje programe i idejne projekte. Za potrebe izrade planova u Agenciji će se ustrojiti posebni odjel koji će se također financirati iz proračuna. Agencija će biti presudna i u odlučivanju o zemljištu koje će biti obuhvaćeno komasacijom, a takav način odlučivanja već je kritiziran u prvom čitanju ovog zakona u Saboru.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako poljoprivredni proizvođači nisu dovoljno informirani o svim novostima.
- Mi pozdravljamo to okrupnjavanje zemljišta i to smo tražili kako bi se mogla postići konkurentnost u proizvodnji i povećale površine koje nam trebaju za proizvodnju hrane. No, mislimo da nije dobro da tih petnaest ljudi u Agenciji za poljoprivredno zemljište donosi odluke o komasaciji a da ne pita vlasnike tog zemljišta što oni misle o tome i kakvi su im planovi s njihovim zemljištem - kaže Brlošić.
I Antun Laslo, predsjednik Udruge OPG-ova Život, slaže se kako je konačno vrijeme za uvođenje reda u gospodarenje državnim i privatnim poljoprivrednim zemljištem, ali...
- Interes je velikih proizvođača da se zemljište okrupni, ali što će biti s malima koji imaju neke druge planove u proizvodnji za koje im ne trebaju tolike površine. Nadam se samo da i ova komasacija neće biti kao one koje je moja generacija doživjela u onom sistemu - kaže Laslo.
Prve komasacije zemljišta u poslijeratnoj Jugoslaviji provedene su također bez odlučivanja seljaka što će biti s njihovom zemljom. Kako je tada u zakonu bio cenzus da seljak u svom vlasništvu ne može imati više od 18 jutara (10 hekrata) zemlje, mnogima je zemlja prešla u društveno vlasništvo a da ih se nije pitalo.
Rascjepkana zemlja
O tim danima i agrarnoj politici SFRJ priče je čuo i Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP).
- Činjenica je da su se uvjeti poslovanja u agraru promijenili, a mi još razglabamo o nekim strahovima koji su irelevantni. Sada je stanje takvo da su zemljišta u Hrvatskoj rascjepkana, što dovodi do velikih problema i skuplje proizvodnje. Okrupnjavanjem zemljišta smanjit će se troškovi proizvodnje, povećati produktivnost i konkurentnost pa HUMP podržava donošenje takvog zakona jer smatra da njegovim donošenjem možemo postati konkurentni na tržištu EU, što bi nam trebao i biti krajnji cilj - kaže Marinac. Dodaje da agrarno razvijene zemlje EU, poput Nizozemske, Austrije i Njemačke, provode sustavnu komasaciju godinama, a Hrvatska čeka 24 godine i nije se daleko odmakla od prve komasacije koju je provela Marija Terezija.