S obzirom na najavu da će se Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa baviti mogućim sukobom interesa potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić zbog toga što je njezin suprug član Uprave Ine, objavljujemo naglaske iz pravno-političke analize problema s kojom su upoznati pojedini članovi Vlade RH. Analizu donosimo u sedam ključnih pitanja. Ovo je pitanje od izuzetne važnosti jer je M. Dalić dužnosnica koja sudjeluje u vrlo osjetljivim procesima u Hrvatskoj - vezanim transakcijama reotkupa Ininih dionica od mađarskog MOL-a te prodaji 25 posto minus jedna dionica HEP-a.
1) Može li bračni drug dužnosnika uopće biti član uprave trgovačkog društva i gdje je slijedom Zakona moguća pojava sukoba interesa ako dužnosnik ima bračnog druga koji je član uprave trgovačkog društva?
Ne postoji propis koji bi priječio da osoba povezana s dužnosnikom (bračni drug) bude član uprave trgovačkog društva. Zakon o sprečavanju sukoba interesa se o tome nikako ne izjašnjava. Ovo također znači da odredbe Zakona o sukobu interesa uopće ne problematiziraju činjenicu članstva bračnog druga u upravi bilo kojeg trgovačkog društva uključujući i članstvo u upravi društva gdje RH ima dionice.
Sukob interesa moguć je kod imenovanja i opoziva člana uprave, određivanja njegovih prava (plaće, naknade) i potencijalno kod obavljanje funkcije člana uprave.
2) Je li sukob interesa ili nastanak potencijalnog sukoba interesa moguć u pitanjima imenovanja člana Uprave Ine?
Po općim pravilima Zakona o trgovačkim društvima, članove nadzornog odbora imenuje glavna skupština (čl. 256), a nadzorni odbor imenuje članove uprave (čl. 244). Za društva od strateškog i posebnog interesa za RH, što Ina jest, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske određuje da Ministarstvo državne imovine (nekad DUUDI) u suradnji s resornim ministarstvom predlaže Vladi RH imenovanje predstavnika RH u skupštini. Resorno ministarstvo je u slučaju Ine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te je članom Skupštine imenovan resorni ministar Slaven Dobrović, ministar pod političkom kontrolom Mosta.
Za imenovanje članova nadzornih odbora na prijedlog resornog ministarstva (u slučaju Ine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) Ministarstvo državne imovine daje mišljenje Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima koje pak Vladi predlaže imenovanje članova NO-a. U slučaju Ine članovi NO-a koje predloži Vlada bit će odabrani glasovanjem na Skupštini u skladu s odredbama dioničarskog ugovora. U konačnici kandidate za članove uprava trgovačkih društava predlaže resorno ministarstvo (Ministarstvo zaštite okoliša i energetike) i uz suglasnost Ministarstva državne imovine daje prijedlog Povjerenstvu. Povjerenstvo Vladi predlaže na odlučivanje i glasovanje odluku o kandidatima za članove uprave. Dakle, Povjerenstvo dolazi u priliku predlaganja članova uprave Vladi tek nakon inicijative resornog ministarstva i uz suglasnost Ministarstva državne imovine, a konačnu odluku donosi Vlada. Dodatno, u slučaju Ine konkretan izbor članova Uprave Ina uređen je i dioničarskim ugovorom prema kojem članovi Nadzornog odbora izabrani iz kvote MOL-a moraju glasati bez prava prigovora za osobe koje predloži Vlada RH, na isti način kao što članovi NO-a izabrani iz kvote Vlade RH moraju glasati bez prava prigovora za članove Uprave koje predloži MOL. NO samo formalno obavlja imenovanje zbog čega MOL kao dioničar nema utjecaja na izbor članova Uprave koje predlaže Vlada RH.
3) Može li Martina Dalić kao potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva utjecati na položaj svog supruga u Ini?
Povjerenstvo Vlade za upravljanje strateškim trgovačkim društvima ima 8 članova koji su Zakonom o upravljanju imovinom u vlasništvu RH određeni po položaju (ministri i potpredsjednici Vlade) - među ostalim ministar nadležan za gospodarstvo. Proizlazi da dužnosnik koji je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva dolazi u priliku sudjelovati u procesu odlučivati o članovima Uprave Ine kao jedan od osam članova Povjerenstva te je mogućnost ostvarivanja privatne (obiteljske) koristi uz prethodno opisanu brojnost osigurača i provjera minimalna.
Valja istaknuti kako je M. Dalić izjavila da će se izuzeti od odlučivanja ako Vlada RH bude ikad odlučivala o pitanjima koja se tiču osobno njezinih članova obitelji.
Ista logika kao kod imenovanja vrijedi i kod pitanja smjenjivanja supruga Martine Dalić s mjesta člana Uprave Ine - radilo bi se o složenom procesu gdje svoje moraju reći dva ministarstva i Povjerenstvo.
4) Može li se dužnosnik naći pod pritiskom privatnog interesa u obavljanju svojih dužnosti ako predsjednik Uprave Ina Zoltan Aldott ili MOL zatraži smjenu ili razrješenje člana Uprave koji je bračni drug dužnosnika?
Ovakav scenarij malo je vjerojatan zbog posebnosti dioničarskog ugovora između Vlade RH i mađarskog MOL-a. Kao što je već rečeno, posebnost je dioničarskog ugovora da NO društva Ina mora prihvatiti članove Uprave koje predloži hrvatska Vlada bez mogućnosti prigovora i na isti način Nadzorni odbor mora prihvatiti i izglasati članove Uprave koje predloži MOL. To znači da mađarski MOL nema nikakva utjecaja na izbor, a zatim i na opoziv članova Uprave.
Da je pak bračni drug dužnosnika kojim slučajem izvršni direktor ili drugi zaposlenik Ine, utjecaj MOL-a na sigurnost njegova zaposlenja bio bi neograničen s obzirom na to da se u upravljanju Inom primjenjuje tzv. Lista odgovornosti i dužnosti (LODO) koja propisuje osobe u MOL-u čiju suglasnost moraju ishoditi direktori i zaposlenici Ine za svoje odluke, uključujući i one koje predlažu Upravi na donošenje. Nepoštivanje LODO za direktore i djelatnike Ine ima za posljedicu sankcije, a jedine tri osobe u Ini na koje se LODO ne odnosi jesu članovi Uprave. Naime, jedino članovi Uprave nisu dužni tražiti konzultacije u MOL-u prije donošenja odluka.
5) Može li se sukob javnog i privatnog interesa pojaviti kroz sukob interesa Vlade RH kao javnog tijela vlasti čiji je dužnosnik član i interesa kompanije Ina čije je interese dužna štititi Uprava čiji je član dužnosnikov bračni drug?
Teoretski: Vlada RH kao dioničar u Ini ne bi smjela po hrvatskim zakonima (Zakon o trgovačkim društvima) donositi i Upravi Ine ili bilo kojem drugom direktoru ili djelatniku Ine naređivati provođenje bilo kakvih odluka koje se tiču poslovanja. Jedino tijelo društva na čije odluke Vlada direktno utječe je Skupština društva čija je nadležnost u upravljanju vrlo ograničena i u kojoj Vlada ima 44,8% glasova dok MOL ima 49,1%. Članovi Uprave Ine dužni su po Zakonu o trgovačkim društvima zastupati interes kompanije. Praktično: ako su uopće imenovani i dužnosnik i član Uprave trebali bi poštivati teoretski dio. Hipotetski zloupotrebe može napraviti svatko, pa i oni koji nisu u sukobu interesa.
6) Može li član Uprave Ine na nagovor dužnosnika donijeti ikakve odluke u Ini koje bi pogodovale njegovu privatnom interesu, a time i privatnom interesu dužnosnika i to takve odluke koje bi bile u suprotnosti s javnim interesom u Ini?
Ovakav slučaj Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne poznaje jer se Zakon odnosi na dužnosnika i sukob privatnog i javnog u obavljanju dužnosti dužnosnika, a ne bračnog druga koji je član uprave kompanije u manjinskom državnom vlasništvu. Teoretski uprava svakog trgovačkog društva je po ZTD kolektivno tijelo i svi članovi uprave kolektivno odgovaraju za sve odluke uprave. Dodatno odgovornosti i prava članova uprave određuje Statut društva i teško je moguće da jedan član uprave nametne ostalim članovima uprave neku odluku. U slučaju Ine valja razmotriti posebnosti dioničkog ugovora, posebno one koje se tiču dvostrukog prava glasa predsjednika Uprave i dodatno podcrtavaju nemogućnost sukoba interesa u kod poslova člana Uprave.
7) Može li članstvo bračnog druga potpredsjednice Vlade u Upravi Ine dovesti drugog dioničara tj. MOL u neravnopravan položaj s obzirom na to da hrvatski zakoni propisuju ravnopravnost dioničara?
Iz već opisanih prava koje MOL ima u Ini jasno proizlazi specifičnost odgovora na ovo pitanje. MOL danas ima prava u Ini koja daleko premašuju njegov udjel u vlasništvu i provode se na način koji nije sukladan hrvatskim zakonima. Prema tome, u biti odnosa između Vlade RH i MOL-a je neravnopravnost dioničara koja ide na štetu RH. RH je stoga pokrenuo arbitražni spor u Genevi, među ostalim i zato kako bi osigurala ravnopravnost dioničara. Dodatno, po ZTD svaki dioničar može od uprave tražiti bilo kakve podatke o Društvu koje smatra potrebnim pod uvjetom da se isti takvi podaci dostave i ostalim dioničarima. Niti jedan dioničar stoga nema potrebe koristiti neke “privatne” kanale u saznavanju bilo kojih podataka o poslovanju Ine.
Što je sukob interesa?
Članak 2 Zakona kaže da sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:
- privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti
- se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti
- privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.
Što su obveze dužnosnika?
Članak 5 Zakona kaže da:
dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.
Dužnosnici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali odnosno izabrali.
Dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osoba koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.
Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.