Zbog neizvjesnosti oko sudbine ulaska Bugarske i Rumunjske u Schengen nije sigurno da će tijekom francuskog predsjedanja EU, dakle do kraja lipnja, biti usvojena odluka o ulasku Hrvatske u tu zonu. To je dao naslutiti jedan diplomat EU, naglasivši da su formalno ti slučajevi odvojeni, ali su ipak politički povezani.
Prije dva tjedna Vijeće unutarnjih poslova EU jednoglasno je usvojilo zaključak da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u Schengen te sada postupak postaje isključivo politički. Već početkom godine i Europski bi parlament trebao pokrenuti postupak te dati mišljenje o ulasku Hrvatske u Schengen. Nema sumnje da će mišljenje Europskog parlamenta biti pozitivno. Ako bi sve išlo prema planu, kažu diplomati u Bruxellesu, do kraja lipnja trebala bi se usvojiti i formalna odluka o pristupu Hrvatske Schengenu.
Međutim, diplomati upozoravaju da to nije sasvim sigurno, djelomično zato što se paralelno vodi i postupak za reformu Schengena, ali ponajviše zbog Bugarske i Rumunjske.
Problem monitoringa
Jedan od diplomata EU u razgovoru s novinarima priznao je kako će "politički" biti teško usvojiti odluku o ulasku Hrvatske u Schengen te ostaviti Bugarsku i Rumunjsku još uvijek na čekanju. Te dvije države su prije više od deset godina ispunile sve uvjete, ali još nisu primljene u Schengen zbog protivljenja nekih zemalja članica.
- Postoji konsenzus za Hrvatsku, i to smo vidjeli nedavno kada smo usvojili zaključak u Vijeću da je ona ispunila sve potrebne uvjete. Ali, Hrvatska se tek sada po tom pitanju izjednačila s Bugarskom i Rumunjskom i te dvije države mogu tražiti da imaju isti tretman kao i Hrvatska. U tom slučaju trebamo vidjeti postoji li i dalje konsenzus za Bugarsku i Rumunjsku. Ovo nije formalno povezano, ali politički jest - izjavio je taj diplomat.
Dosad nije postojao konsenzus za Bugarsku i Rumunjsku. Prema navodima diplomatskih izvora, tome se najviše protive Nizozemska i Finska, a ni Francuska i Njemačka nisu pretjerano na njihovoj strani.
Postoje brojni razlozi koji upućuju na to da se Hrvatsku treba tretirati drugačije. Bugarska i Rumunjska su uvjete ispunile prije usvajanja novih pravila. Ali, važnije od toga je postojanje posebnog monitoringa za te dvije države zbog vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, koji je uveden još prije njihova ulaska u EU.
Ti mehanizmi nisu se pokazali djelotvorni. Ostavljaju dojam kao da su te dvije države članice drugog reda jer samo nad njima Europska komisija provodi takav monitoring, a s druge strane ni 15 godina nakon članstva nisu ispunile uvjete da se monitoring ukine.
Diplomati iz država koje se protive ulasku Bugarske i Rumunjske u Schengen navode kako je paradoks da Komisija s jedne strane potvrđuje da su uvjeti za ulazak u Schengen u potpunosti ispunjeni, a s druge strane i dalje smatra da Bugarska i Rumunjska nisu ispunile uvjete za ukidanje monitoringa.
