SARAJEVO - Povratak Hrvata koji su protjerani iz Bosne i Hercegovine tijekom rata mora se omogućiti a Hrvatska i BiH trebaju poticati i provoditi programe kojima će se to osigurati, rekli su u nedjelju u Sarajevu hrvatski predsjednik Ivo Josipović i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Josipović i Puljić sastali su se uoči Svjetskog skupa za mir koji se održava u glavnom gradu BiH a Josipović je novinarima izjavio kako su i vrhbosanski nadbiskup baš kao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović s kojim je razgovarao ranije tijekom dana inzistirali na pitanju povratka prognanih i izbjeglih.
"Postoje programi i u BiH i u Hrvatskoj i mislim da je svima u interesu da regionalni mir... bude postignut tako da se svatko može vratiti na svoje", kazao je Josipović.
Kardinal Puljić kazao je kako se pitanje povratka posebice mora promatrati u svjetlu predstojećih lokalnih izbora koji se u BiH održavaju 7. listopada.
"Važno nam je da i Hrvati u lokalnim zajednicama uđu u vlast kako bi se kroz legalne strukture mogli boriti za svoja prava a onda je veoma važna potpora Republike Hrvatske u programima koji podržavaju naš opstanak", kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Konstatirao je kako je za trajni ostanak povratnika važno i da se u razgovorima na političkoj razini između predstavnika vlasti Hrvatske i BiH pokrene pitanje ostvarenja jednakih prava.
Predsjednik Josipović suglasio se kako je obveza obje zemlje učiniti dodatne korake na tom planu pri čemu valja početi praktično rješavati već detektirane problemi.
Najavio je kako će se o tome uskoro razgovarati i na razini vlada dviju država.
Odgovarajući na novinarska pitanja o ukupnim odnosima Hrvatske i BiH Josipović je ocijenio kako je pitanje uzajamnog uređenja granica dio procesa pomirenja i konsolidiranja svih zemalja u regiji.
Ratifikacija sporazuma Tuđman-Izetbegović je potrebna i to će biti važan proces a konačnu odluku valja prepustiti parlamentima Hrvatske i BiH, rekao je Josipović.
Istaknuo je kako planovi poput mosta za Pelješac ne smiju biti tretirani kao "ideološki ili politički projekti".
"Za mene je pitanje imamo li novaca da to napravimo", kazao je Josipović podsjećajujći kako se tek nedavno otvorila mogućnost da se to financira sredstvima iz fondova Europske unije.
Ideje koridora i tunela, što pominje bosanskohercegovačka strana, također trebaju biti razmotrene kako bi se na kraju našlo najbolje i najracionalnije rješenje, drži hrvatski predsjednik.
Ohrabrujućim je Josipović opisao stajalište svih članova Predsjedništva BiH potvrđeno i tijekom susreta u nedjelju da Hrvatska treba na kvalitetan način rješiti pitanje svoje povezanosti.
"Siguran sam da će se uz razgovore koje naše vlade vode naći najbolje rješenje", kazao je hrvatski predsjednik.