"Posljednjih tjedana puno slušam glazbu i čitam, a srećom, obitelj i ja smo zdravstveno dobro. Strogo se držimo pravila ponašanja radi izbjegavanja širenja virusa. Nastojimo u tim okolnostima raditi svoj posao koliko je god to moguće. Supruga i ja obavljamo sve poslove vezane za rad na Pravnom fakultetu, ponajprije vezano za on-line organizaciju nastave i kontakte sa studentima", priča nekadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović o tome kako provodi vrijeme dok traje pandemija korone.
Na pitanje je li ga strah koronavirusa, Josipović će odgovoriti kako se svatko razuman boji pandemije i njezinih posljedica, prije svega onih na život i zdravlje ljudi. "I ja brinem o svojoj rodbini i prijateljima, čuvam i svoje zdravlje. Tu su i velike društvene i političke promjene, i u Hrvatskoj, i u Europi i u svijetu koje su neminovne. Postoje optimistični scenariji, oni koji govore da će doći do transformacije društva na bolje, do humanijeg sustava vrijednosti i do pozitivnih promjena upravnih funkcija.
Zahtjevi koji se sada postavljaju pred upravljačke strukture i gospodarstvo mogli bi dovesti do konačne pobjede tzv. četvrte tehnološke revolucije, one digitalne. Na žalost, nisu nemogući ni loši scenariji koje naslućujemo razvojem događaja u više zemalja. Riječ je o mogućoj devastaciji demokratskih institucija, dugotrajnoj ekonomskoj depresiji, gladi, kaotičnim migracijama, u nekim scenarijima i novim ratovima.
Pitanje odgovornosti
Posljedice će, vjerojatno, biti različite u pojedinim državama i regijama. Osobno, optimist sam i vjerujem da je demokracija europskog tipa otporna i na ovaj izazov. Naravno, treba sačuvati i druge europske vrijednosti, danas prije svega solidarnost. Ona može biti ključna za europejstvo. Odgovornost političkih lidera, pa i naših, ogromna je. O njima u mnogome ovisi hoćemo li sutra živjeti u orvelovskom ili demokratskom, uspješnom ili siromašnom, pravednom ili društvu nejednakosti i nepravde."
Josipovićeva obitelj stanuje u najužem centru Zagreba, koji je pogođen nedavnim potresom, ali "njihova" je zgrada prošla puno bolje od okolnih, onih u Đorđićevoj i Palmotićevoj ulici. Iako je riječ o starijoj zgradi, nema oštećenja koja bi ugrožavala statiku ili onemogućavala stanovanje. Ima oštećenja žbuke i drugih sličnih šteta, a posebno je toga bilo na stubištu i sada stanari odnose pali materijal i stvari dovode u prijašnje stanje.
Bivši šef države smatra kako treba obnoviti sve oštećene donjogradske objekte i radi ljudi koji tu stanuju, i radi samog Zagreba. "Donji i Gornji grad su temelji identiteta Zagreba, čuvari njegove povijesti i kulture. Trebat će dosta vremena i novca i puno vizionarstva i suradnje gradskih i državnih institucija", drži Ivo Josipović.
Stradala zgrada fakulteta
Međutim, stanje je jako loše na njegovom radnom mjestu i jednom od zagrebačkih simbola - Pravnom fakultetu.
"Potres je oštetio sve zgrade u kojima radimo, posebno glavnu, na Trgu Republike Hrvatske. Ta je zgrada jako stradala i teško je predvidjeti hoće li i kada biti ponovno u uporabi. Ali, Uprava Fakulteta i nastavnici pokazuju velik entuzijazam i cijelu nastavu i ispite, i na diplomskom i na poslijediplomskim studijima organizirali su on-line, iako će i studentima i nastavnicima trebati još malo vremena da se uigraju, dok će pitanje zgrade ipak moći riješiti isključivo Vlada kao osnivač Sveučilišta."
Za ministra zdravstva Vilija Beroša i suradnike, Josipović će kazati kako do sada, izgleda da rade uglavnom dobar posao, a usto, imaju većinsku podršku građana i medija za provođenje zdravstvenih mjera, iako, ima i slučajeva koji ukazuju na pukotine, poput onog splitskog.
Ekipi nije lako i treba je podržati, posebno, poštivati sve mjere kojima se nastoji spriječiti širenje virusa. Dodao je da podržava i gospodarske mjere Vlade, ali treba biti svjestan kako one moraju štititi radnike, ne samo radna mjesta, te da subjekti koji koriste mjere imaju i svoju odgovornost. Barem u javnosti, obveze gospodarstvenika nisu jasno komunicirane.
Ali, kada je riječ o pokušajima Vlade Andreja Plenkovića da nadzire građane, nekadašnji predsjednik se ne slaže, i zauzeo je stajalište kao i Zoran Milanović, aktualni stanovnik Predsjedničkog ureda. I argumenti su im slični:
"Predsjednik Milanović je u pravu. Uostalom, o potrebi da se bespotrebno, nerazmjerno, pa i neustavno ne narušavaju ljudska prava govorili su mnogi, i političari, i eminentni pravni stručnjaci. Osobno, kao homo politicus, a i kao profesor prava u potpunosti sam suglasan s tim da Vlada ne bi trebala inzistirati na uvođenju mjera nadgledanja, posebno ne bez jasnih kriterija, mehanizama nadzora i ograničenja mogućih mjera. Nedopustivo je da veća jamstva za svoja ljudska prava, svrhovitost i zakonitost mjera u kontroli komunikacije i nadzoru kretanja imaju osumnjičenici za teška kaznena djela nego obični građani kojima je jedini 'grijeh' moguća infekcija virusom. Kad to kažem, ni malo ne umanjujem obavezu svih građana da poštuju mjere i da za slučaj njihova kršenja budu sankcionirani", smatra Ivo Josipović, uz kratku poruku građanima Hrvatske:
Strpljenje, upornost, solidarnost i odgovornost te predanost demokratskim vrijednostima i u teškim okolnostima jedini su put uspješnog izlaska iz krize. Poštujmo sve propisane mjere i svoj posao radimo najbolje što nam postojeće okolnosti omogućavaju.