Njemačka kancelarka Angela Merkel trebala bi sredinom srpnja ove godine posjetiti Hrvatsku, doznaje Jutarnji list iz europskih diplomatskih izvora, iako ta informacija još nije formalno potvrđena. Merkel će boraviti u Dubrovniku, gdje će sudjelovati na summitu šefova država regija koji zajednički organiziraju hrvatski predsjednik Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor.
To bi trebao biti drugi sastanak u sklopu zajedničke inicijative Hrvatske i Slovenije za pomoć državama regije u procesu približavanja EU. Prvi je održan prošle godine na Brdu kod Kranja te je proglašen “uspješnim” jer su na njemu prvi put sudjelovali i predsjednica Kosova Atifete Jahjaga i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Prije su srpski čelnici odbijali sudjelovati na bilo kojem sastanku na kojemu se kao ravnopravni pozivaju i predstavnici Kosova.
Tada je od važnih lidera država EU kao gost sudjelovao francuski predsjednik Francois Hollande. Ovaj put njemačka kancelarka Angela Merkel trebala bi biti poseban gost tog summita. Njezino sudjelovanje na tom skupu trebalo bi ohrabriti države regije da nastave s reformama i pomirenjem kako bi se približili članstvu u EU. S obzirom na to da su upravo njemački demokršćani prilično skeptični prema procesu proširenja, potpora kancelarke Merkel bila bi iznimno važna.
Nema automatizma
Njemačka kancelarka Merkel posljednji je put posjetila Hrvatsku prije tri godine, nedugo nakon što je Hrvatska zaključila pristupne pregovore s EU. Ona nije sudjelovala na svečanosti ulaska Hrvatske u EU u Zagrebu 1. srpnja prošle godine, a kao razlog mnogi navode slučaj Perković, odnosno promjene zakona o primjeni Europskoga uhidbenog naloga prema kojima je Hrvatska odbijala izručiti osumnjičenike koje je tražila Njemačka.
Nakon polugodišnjeg natezanja s Europskom komisijom, Hrvatska je ponovno promijenila taj zakon, a Perković i Mustač su već izručeni Njemačkoj. Iako Njemačka nije nikada formalno navela slučaj Perković kao razlog nedolaska Angele Merkel na proslavu ulaska Hrvatske u EU, među diplomatima vlada uvjerenje da je upravo taj slučaj bio povod za otkazivanje njezina dolaska u Zagreb.
Njemačka je jedna od država koja je stalno podupirala put Hrvatske prema EU, ali je u isto vrijeme inzistirala na tome da proces proširenja ne ide brzo te da u tome ne smije biti automatizma. Njemačka je, uz Nizozemsku, bila država koja je od država kandidatkinja tražila dokaze da su sasvim spremne za članstvo u EU. Tako je Njemačka i ostala posljednja država članica koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor, i to samo nekoliko dana prije predviđenog članstva.
Utjecaj na lidere
Takvo stajalište kancelarke Merkel i Njemačke u slučaju Hrvatske poruka je i drugim državama regije da će na kraju imati potporu, ali da popusta na tom putu nema.
U međuvremenu, Njemačka je odigrala ključnu ulogu i u odluci o otvaranju pristupnih pregovora Europske unije sa Srbijom.
U prosincu je Njemačka bila među državama koje su bile protiv davanja statusa kandidata Albaniji, bez obzira na preporuku Europske komisije, ali se očekuje da će se sada složiti s tim. Nema sumnje da je Njemačka sada u politici EU prema regiji preuzela vodeću ulogu. Ona ima utjecaj na lidere u regiji, a u isto vrijeme ima moć progurati i u Bruxellesu odluke o proširenju. Zato će se smatrati velikim uspjehom Hrvatske i Slovenije ako se ostvari najava o sudjelovanju Angele Merkel na summitu u Dubrovniku 15. srpnja ove godine.
Posebni status
Hrvatska i Slovenija pokušavaju kao države članice EU iz regije promovirati ostatak regije, što nailazi na odobravanje u Bruxellesu. U tom smjeru se razvijala i nedavna ideja Hrvatske da se Bosni i Hercegovini dodijeli “posebni status kandidata”. Iako ta ideja nije prošla, u Bruxellesu pozdravljaju zanimanje Hrvatske za nastavak proširenja i prema ostalim državama regije. Kako je zanimanje za proširenje EU sve manje, a taj se proces češće spominje u negativnom nego u pozitivnom svjetlu, ovakvim inicijativama Hrvatska i Slovenija popunjavaju određenu prazninu.
I prije ove inicijative Josipovića i Pahora Slovenija i Hrvatska su imale zajedničku inicijativu tadašnje premijerke Kosor i Boruta Pahora koji je u to vrijeme bio slovenski premijer. U sklopu “procesa Brdo” pokušali su okupiti lidere regije, ali je uspjeh bio polovičan jer je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić odbio sudjelovati u znak prosvjeda što je i Kosovo pozvano na taj skup. Nakon dogovora o normalizaciji odnosa koji su uz posredovanje EU postigle Srbija i Kosovo, srpski lideri rijetko odbijaju sudjelovati na skupovima koje organizira EU ili neke njezine države članice.