ZAGREB - Guverner Željko Rohatinski ipak neće voditi Hrvatsku narodnu banku u novom mandatu ! Tu je vijest jučer popodne odaslao sam Rohatinski, kada je govor na predstavljanju studije Svjetske banke pretvorio u - oproštajni.
- Vjerujem da je ovo razmišljanje na tragu i stavova Svjetske banke te se nadam da će Vlada i HNB na čelu s novim guvernerom krenuti tim putem. Hvala svima, a posebno hrvatskoj javnosti na podršci koju mi je pružala u proteklih 12 godina - zaključio je Rohatinski svoje izlaganje, u kojem je ustvrdio kako, kada je u pitanju dilema štednja ili rast, ne postoji “ili - ili”, već da jedno bez drugoga ne može ići.
Nešto konkrentiji guverner bio je nakon skupa, kada je novinarima potvrdio da nakon dva mandata odlazi iz HNB-a.
Ovo je loša vijest. Spasio je HNB iz šapa politike. Hvala!
Telefonski razgovor
- U nekoliko sam navrata izjavio da sam spreman ostati u HNB-u ako Vlada ocijeni da smo u stanju uspješno surađivati. Činjenica da odlazim iz HNB-a sama po sebi govori sve. Vlada je ocijenila da takva suradnja više nije moguća. To mi je neki dan rekao premijer u telefonskom razgovoru - otkrio je Rohatinski.
Na čelu HNB-a nalazi se od 2000., a sljedećeg mjeseca, 12. srpnja, ističe mu drugi mandat. U javnosti se već mjesecima kalkulira hoće li Vlada Rohatinskom ponuditi i treći mandat. Sada je ta dilema riješena: Rohatinski upravo odrađuje posljednji tjedan na čelu HNB-a. Kao vjerojatni nasljednik šefa monetarne vlasti u Hrvata, koji je preživio četiri premijera ( Ivicu Račana, Ivu Sanadera i Jadranku Kosor te Zorana Milanovića) i dva predsjednika ( Stjepana Mesića i Ivu Josipovića), u kuloarima se već dulje spominje njegov mladi zamjenik Boris Vujčić. U pluseve Vujčiću stručnjaci ubrajaju činjenicu da je kao član pregovaračkog tima s EU bio duboko involviran u pristupne pregovore, kao i da je dobar poznavatelj načina na koji funkcionira zona eura.
U Vladi, kako je to objasnio visoki izvor Jutarnjeg, nisu skakali od sreće zbog načina na koji je Rohatinski javnosti predstavio svoju ostavku.
- Premijer Milanović dugo je i do detalja vagao donošenje odluke o tome treba li, sada već bivši šef HNB-a, ostati još dvije godine na tom mjestu, preneseno je Jutranjem. Nakon dugih konzultacija ljudi iz samog vrha Vlade i nekoliko dugih razgovora s Rohatinskim, te konačno činjenice da ne postoji zakonska mogućnost da mu se privremeno produlji mandat, šef Vlade donio je odluku da se guverneru zahvali na dosadašnjem radu , otkriva izvor Jutranjeg.
Zahvalio svima
Uz sve pohvale i zahvalnost Rohatinskom za ono što je učinio u 12 godina mandata. To mu je, uostalom, i rečeno u izravnom razgovoru što je Rohatinskom, također, ostavilo prostor da se sam povuče. To Rohatinski ipak nije učinio, što je pomalo razočaralo ljude u Vladi.
Potvrđeno je da će ga naslijediti Boris Vujčić.
Kako Hrvatska u srpnju sljedeće godine ulazi u EU, može se očekivati da će - a tako govore i dosadašnje najave iz Zagreba - brzo prigrliti i projekt eura, s ciljem usvajanja jedinstvene europske valute u razdoblju od dvije do tri godine od ulaska u EU. Stoga bi vjerojatno Vujčićevo imenovanje bio jasan signal ne samo Bruxellesu, nego i Frankfurtu, u kojem se nalazi sjedište Europske središnje banke (ECB), da Hrvatska i u teškoj krizi kroz koju prolazi Stari kontinent ostaje privržena ideji europskog ne samo političkog i tržišnog nego i monetarnog jedinstva.
Sam Rohatinski jučer nije želio govoriti o tome u čemu se razišao s Milanovićem. Na svako takvo novinarsko pitanje, samo je lopticu prebacivao na Milanovićev teren.
- To ćete morati pitati premijera - kratko je odgovarao. Zanimljivo je da ni dva ministra u Milanovićevoj Vladi, koja su jučer prisustvovala prezentaciji studije Svjetske banke - Branko Grčić i Gordan Maras, nisu bila raspoložena za komentare.
Ovo je dobra vijest. HNB je uništio domaću proizvodnju!
Odnos s vladama
Ipak, vrijedi spomenuti kako je nedavno u Opatiji Rohatinski uputio oštru packu Milanovićevu kabinetu, kada je, komentirajući makroekonomske pokazatelje, ustvrdio da “pada sve što ne bi trebalo padati”.
Rohatinski je bio težak sugovornik i bivšim vladama. To se posebno odnosi na vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor, koja je jučer bila na prezentaciji studije Svjetske banke. I jednoj i drugoj je zamjerao da se mlako nose s krizom jer zaziru od dubljeg rezanja javne potrošnje. Stav o potrebi štednje i smanjenja proračunskog manjka Rohatinski je ponovio i na jučerašnjem predstavljanju studije Svjetske banke “Zlatni rast: Vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu”.
- Ekonomija u krizi slična je organizmu koji razjedaju otrovne supstance - u ovom slučaju fundamentalne neravnoteže, što produciraju visoke deficite i dugoročno neodržive putanje zaduženosti. Taj organizam ne može se liječiti tako da se u njega ubacuju nove količine otrova (odnosno dodatno povećavaju neravnoteže), već jedino korištenjem protuotrova (štednje), koji će razgrađivati postojeće neravnoteže, zaustaviti njihovo štetno djelovanje i postupno ih otkloniti iz organizma. U tome je i suština šire definiranog pojma ‘štednja’ i ona nema alternativu - poručio je guverner na odlasku.
Ako je suditi prema njegovim riječima, on i od nove garniture u središnjoj banci očekuje da nastavi s politikom očuvanja stabilnog tečaja kune. Dosadašnja je praksa, rekao je, pokazala da je stabilnost tečaja jedan od temeljnih preduvjeta stabilnosti hrvatskoga gospodarstva.
- Ne vidim razloga da se to mijenja - zaključio je Rohatinski.