Vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj stavio je na sastanku s ministrom financija Slavkom Linićem na stol zahtjev za povrat duga od 240 milijuna kuna!
- To je dug države Crkvi! I želimo da nam vratite tih 240 milijuna kuna! - poručeno je, kako smo doznali, ministru financija.
Taj je dug nastao početkom prošlog desetljeća zbog različitog tumačenja načina obračuna državnih dotacija Crkvi. Država je priznala Crkvi postojanje duga, a Crkva se odrekla kamata.
Konačno rješenje problema godinama je prolongirano. Sada je opet na stolu.
Vlada je izrazila dobru volju da vrati dug jer taj problem želi što prije riješiti. Model povrata, kako doznajemo, bit će dogovoren na jednom od sljedećih sastanaka.
Crkva je, zauzvrat, pristala na ustupak Vladi od 50 milijuna kuna.
Linić i njegov glavni državni rizničar Miljenko Fićor pokušali su objasniti predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije i đakovačko-osječkom nadbiskupu Marinu Srakiću i zagrebačkom kardinalu Josipu Bozaniću da je situacija u državnoj riznici teška.
Krizne godine
Zato će, upozorili su ih, morati smanjiti proračunski novac predviđen za Crkvu za 50 milijuna kuna i u proračunu za 2013.
- Ministar Linić radi svoj posao i gleda gdje se sve može uštedjeti - rekao je jedan član Vlade kada smo ga pitali je li upoznat sa sadržajem Linićevih razgovora s crkvenim vrhom.
Crkva se u posljednje tri krizne godine odrekla 150 milijuna kuna, svake godine po 50. Na zaključak da su skloni pristati na zahtjev Vlade upućuje i formulacija iz priopćenja HBK u kojem stoji da je “na sastanku bilo riječi o potrebi usklađivanja postojećeg Sporazuma između Ministarstva financija i HBK s odredbama zakona koji uređuju proračunske procese”.
Sukladno sporazumima koji su još 90-ih godina sklopljeni sa Svetom Stolicom, država se obvezala da će u proračunu za djelovanje Katoličke crkve izdvojiti određeni iznos. Radi se o oko 300 milijuna kuna godišnje. Konačan iznos određuje ovisno o broju katoličkih župa i vjernika.
Nakon što se našla na udaru kritika javnosti da se ne prilagođava krizi, Crkva se od 2009. odricala oko 50 milijuna kuna od tog iznosa pa joj je iz državne riznice posljednjih godina proslijeđivano oko 250 milijuna kuna na godinu. U ovogodišnjem proračunu za hrvatske obveze po sporazumu s Vatikanom izdvojeno je 245 milijuna kuna, a proračunski planovi za 2013. i 2014. govore o iznosu od po 250 milijuna kuna, što znači da je Linić štednju Crkve već ukalkulirao u svoju proračunsku konstrukciju.
Međunarodni ugovori
No, kako je pitanje plaćanja Crkvi regulirano međunarodnim ugovorima, odnosno sporazumom sa Svetom Stolicom, država tu uštedu ne može napraviti jednostrano, već do nje dolazi razgovorima s crkvenim vrhom, čime se izbjegava opasnost od pojave duga koji bi porezni obveznici poslije morali skupo plaćati.
Bivša ministrica financija Martina Dalić uvjerena je da Crkva neće odbiti i dalje sudjelovati u štednji.
- Crkva je dosad pokazivala dobru volju da udovolji zahtjevima Ministarstva financija. Imali su razumijevanja za naše argumente i potrebu za štednjom pa ne vjerujem da će to biti problem - kaže M. Dalić.
Iako je opći stav javnosti da Crkva čak i u krizi uživa u privilegijima, u crkvenim krugovima kažu da to baš i nije tako. Prosječna plaća svećenika, objašnjava naš sugovornik iz crkvenih redova, iznosi oko 4000 kuna, i na nju se uredno plaćaju porezi i doprinosi. Plaću, kaže, pretežno primaju mlađi svećenici, koji su istodobno i vjeroučitelji, a oni stariji i nemaju klasičnu plaću, već žive od milodara, koji, sukladno ugovorima s Vatikanom, ne podliježu oporezivanju, ali kojima oni ne raspolažu kako hoće.