Mogu li vidjeti neku ispravu - na njemačkom, pomalo sumnjičavo, pita umorni vozač austrijskog šlepera nakrcanog starim papirom. Na graničnom prijelazu Bregana smo, s hrvatske strane. Podne je, a vozača je okružilo desetak djelatnika iz četiri hrvatska ministarstva.
Češći izvoz nego uvoz
U zraku je odjednom deset inspekcijskih znački.
- Scheisse... - govori vozač u bradu i otvara ceradu. Prvi je od desetak vozača koji se uopće sjetio inspektore pitati da mu pokažu isprave.
Dvojica mu pregledavaju unutrašnjost prikolice zakrivene ceradom, a ostali papirologiju. Ipak, teret je čist - prevozi doista ono za što ima papire, a otpad mu je pravilno zapakiran na palete. Grupa mu zahvaljuje i kreću kroz kolonu kamiona dalje u lov. Ovo nije opis neke iznenadne akcije istražitelja, nego praktični dio radionica koji su jučer provodili Ministarstvo zaštite okoliša i Agencija za okoliš Republike Austrije.
Na teren su izašli predstavnici Carinske uprave, granične policije, inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i djelatnici Zavoda za radiološku i nuklearnu opasnost. Iza neatraktivnog imena projekta (Jačanje kapaciteta za provedbu nadzora prekograničnog prometa otpadom) krije se zanimljiv terenski rad. Službenici na mjestu uče kako kontrolirati promet otpadom, provjeravati pripadajuću dokumentaciju i teret kamiona koji su jučer u dugačkim kolonama stajali i sa slovenske i s hrvatske strane granice.
Poput detektiva penju se po ceradama i prikolicama, snimaju kamione i traže sumnjive vozače. Neki su već prilično iskusni.
Odmah ujutro na ulazu u zemlju zaustavljamo slovenski kamion. - Kakva je sad ovo delegacija - pita vozač koji bi najradije nastavio svojim putem, ali poslušno pokazuje papire.
Prevozi PET ambalažu. Unutrašnjost kamiona mu je uredna, spremnici poredani jedan do drugog.
- Ništa od ovoga, ovo je prefino zapakirano - komentiraju odmah službenici.
Objašnjavaju da se sumnjivi kamioni odmah primijete u koloni.
- Kamioni koji ilegalno prevoze otpad uočljivi su na kilometar. Švercerima se u pravilu ne isplati pravilno pakirati otpad jer je baliranje i bilo kakvo pravilno zbrinjavanje skupo. Cisterne i spremnici za ulja često su truli i hrđavi, posvuda kapa, teret je rasut. Cilj im je što jeftinije i što brže prebaciti teret i za propise ne mare - nabrajaju.
TIjekom jučerašnje akcije pregledano je desetak kamiona na ulazu i izlazu iz Hrvatske, a otpad se, objašnjavaju, puno češće ilegalno izvozi iz zemlje, nego uvozi. Ulova jučer nije bilo, što je kažu rijetkost.
Vježbe i u lukama
Vozači često skuplju vrstu metalnog otpada deklariraju kao jeftiniju, ilegalno ga prebace do EU i tamo prodaju te pritom fino zarade. Zatim taj isti otpad, samo prerađen i upotrebljiv, inozemne tvrtke po znatno višoj cijeni prodaju u Hrvatskoj.
Kazne za ilegalni promet otpadom protežu se od 100 do 400 tisuća kuna. U EU su kazne navodno nešto blaže, ali kamione isključuju iz prometa i po nekoliko se tjedana ne mogu vratiti u zemlju iz koje su stigli.
“Jačanje kapaciteta...” zajednički je projekt institucija u Austriji i Hrvatskoj koji se provodi od lipnja ove godine sve do veljače 2014. Za njega se izdvojilo čak 1,6 milijuna eura, a 95 posto tog iznosa pokrit će se iz IPA fondova.
Ostatak pokriva RH. Obuku će do kraja projekta u osam hrvatskih gradova proći oko 125 predstavnika institucija koje se u svom radu susreću s problematikom zbrinjavanja otpada, a osim na granicama vježbat će na cestama, u lukama i na željezničkim postajama.
Uskoro i priručnik s listom otpada
Sastavni dio projekta je suradnja s Interpolom i Europolom tako da će se do njegova završetka formirati radne grupe za suradnju s njima. Sastavit će se i priručnik za provedbu odredbi vezanih uz prekogranični promet otpadom i katalog otpada koji će koristiti djelatnicima u procesu prepoznavanja. Uz to će se tiskati džepni priručnik s iskustvima koja će polaznici ovoga programa steći do 2014. godine.