Javno izražena nada Ive Josipovića da će i na sljedećim predsjedničkim izborima imati potporu SDP-a, ali i drugih stranaka, ne samo ljevice i centra, nego “možda i pokoje stranke s desnog centra”, koja je odmah zagolicala javnost, zasad nije poduprta nikakvim konkretnim dogovorom. Zašto šef države ipak najavljuje podršku s desnice? Na koje to stranke računa?
Rano za kampanju
Predsjednik, saznajemo, o potpori svojoj kandidaturi nije razgovarao ni s jednom strankom desnog centra. Još manje da bi u tom pogledu uglavio neki aranžman. Na Pantovčaku tvrde da je generalno prerano za otvaranje bilo kakvih ozbiljnijih priprema za izbore. Jer, izborna se strategija barem djelomično mora porihtavati po izazivačima. Dok se ne znaju ni glavni protukandidati, prerano je za artikuliranje kampanje.
Kad govori o mogućoj i očekivanoj podršci s desnice, predsjednik Josipović referira se prije svega na podatke nedavno provedenog istraživanja koje je pokazalo ne samo da bi na predsjedničkim izborima pobijedio već u prvom krugu (sa 51,7 posto glasova), nego bi - što je manje poznato - značajnu potporu dobio i iz biračkog tijela desnih stranaka. Nije iznenađenje da bi mu novi mandat dalo 95 posto glasača SDP-a ili 72 posto HNS-ova elektorata. Ali prilično je iznenađenje da je Josipović favorit i u nekim strankama desnog centra. Daju mu relativno najveći broj glasova. Tako bi za aktualnog predsjednika glasalo 44 posto birača HDSSB-a, 41 posto birača HSS-a, 31 posto HSP-ova biračkog tijela, čak i u Hrastu ima 30-postotnu potporu.
Podrška i iz HDZ-a
Ivo Josipović vrlo dobro stoji i u HDZ-u. Doduše, nije prvi: šije ga Kolinda Grabar Kitarović, koja osvaja 34 posto glasova svoje stranke. Ali predsjednik joj opasno puše za vrat s gotovo 26-postotnom potporom u HDZ-ovu biračkom tijelu. HDZ je veliki broj svojih glasova (više od 18 posto) kanalizirao i prema generalno trećeplasiranom Milanu Bandiću.
Preferencije prema stranačkoj sklonosti pokazuju dvije stvari. Prvo da HDZ nema jakog kandidata za predsjedničke izbore. Od svih HDZ-ovih raspoloživih asova, Kolinda Grabar Kitarović vjerojatno može postići najbolji rezultat, ali u HDZ-ovu biračkom tijelu nije dovoljno dobro prihvaćena.
Predsjednik za sve
Drugo, podaci pokazuju da se Ivo Josipović nametnuo kao predsjednik svih građana. U ideološki podijeljenoj zemlji u kojoj se SDP i HDZ ne ponašaju kao suparnici, nego kao ljuti neprijatelji, to je svakako intrigantan rezultat. Je li on proizvod Josipovićeve politike kompromisa ili, kako mu neki zamjeraju, kompromiserstva? Velika podrška koju ima u javnosti u svakom ga slučaju obavezuje. Vjerojatno pokazuje i koliko je Hrvatska gladna političara koji mogu djelovati integrirajuće.