Na dva monitora u središnjoj auli nekadašnjeg Radničkog sveučilišta Moša Pijade vrte se rasporedi sati. Proučava ih starija gospođa, škilji na jedno oko, pa drugo, dok ne odluči zatražiti pomoć. Televizori su joj, objasni, previsoko, a ona, inače visokoobrazovana, u ovoj instituciji ima hobi, pohađa program sveučilišta za treću životnu dob.
- Kada mojem unuku počinje škola? - pita. U pomoć uskače mlađa djevojka i strpljivo joj čita satnicu, prvo nastave pa vježbi. Na monitorima su svi rasporedi za opću gimnaziju i 20-ak strukovnih programa koje provodi Pučko otvoreno učilište Zagreb, najstarija ustanova za obrazovanje odraslih u Hrvatskoj. Ove godine puni 110 godina, ukupno ima upisanih više od 3000 polaznika, od kojih 1148 u srednjoškolske programe.
Gimnazijski program pokrenut je 2001., no gimnazijalaca je ovdje najmanje, 20-ak u nekoliko razreda. Onima u drugome razredu prvi sat je matematika. Zauzimamo mjesto u četvrtoj klupi prizemne učionice tipičnog izgleda, kakvog viđamo u bilo kojoj javnoj školi. Redovi klupa, nastavnički stol i ploča. Razlika je u tome što je ovaj razred namijenjen odraslima gotovo prazan. Popunjena je samo prva klupa u srednjem redu. Dva polaznika i profesorica. Umjesto odraslih osoba, u klupi su dečki od 16 i 17 godina.
- Inače ih je pet, no djevojke su javile da su pod virozom, a peti polaznik mora se paziti virusa zbog kronične zdravstvene osjetljivosti pa ovih dana nema ni njega. Nitko od njih nema više od 17 godina - objašnjava razrednica Snježana Zbukvić Ožbolt, voditeljica Odjela za srednje škole.
Najviše četiri sata
Program opće gimnazije za odrasle upisuju mahom učenici gimnazijske dobi, što je posljednjih godina sve očitiji trend. Zašto nisu u redovnim gimnazijama, gdje pripadaju svojoj dobi? Većina ih je bila upisana u redovne srednje škole, od kojih je iz različitih razloga odustala i prebacila se u program gimnazije za odrasle. U nju se može upisati osoba s navršenih 15 godina, dakle dobi kada učenici upisuju prvi razred srednjih škola. Sve ih više upisuje POUZ odmah nakon završenog osmog razreda.
Prednost školovanja u gimnazijskom programu za odrasle jest što nastava počinje u 9 sati i traje najviše četiri školska sata. Tako je propisano Zakonom o obrazovanju odraslih. S dnevnom satnicom od maksimalnih četiri sata polaznici svladavaju identičan program kakav je u redovnoj općoj gimnaziji, čiji učenici u školama sjede po 7 školskih sati. Propisano je da broj sati svakog pojedinog predmeta iznosi točno polovicu nastavnih sati propisanih nastavnim planom za redovno obrazovanje. To znači da gimnazijalci Otvorenog učilišta prolaze 100 posto nastavnog gradiva redovne gimnazije u 50 posto vremena. Kako to izgleda u izvedbi jasnije je nakon praćenja školskog sata.
Dodatan posao
Profesorica matematike zaposlenica je javne zagrebačke srednje škole, a ovo joj je dodatan, honorarni posao. Program provodi ubrzano, što je, kaže, moguće zbog manjeg broja učenika. Iako je nastavni plan i program isti kao u redovnim školama, oblik izvođenja nastave je drukčiji. Nastava se ovdje zove konzultativno-instruktivna. U praksi to znači da svaki upisani učenik ima mogućnost zatražiti konzultacije s nastavnikom bilo kojeg predmeta. Najčešće to traže oni svjesniji toga da u ubrzanom provođenju programa ipak nisu sve stigli pohvatati. Nastava im je obavezna, no mogu izostati ukupno 30 posto satnice. Kao i u redovnoj školi, doduše, možda malo fleksibilnije, izostanke pravdaju ispričnicama.
Školski sat završava bez zvona, u Pučkome nema potrebe za time. To je i škola bez pedagoških mjera (bilo bi smiješno nabijati opomene i ukore u školskom programu za odrasle). A ipak, u njima sjede učenici gimnazijske dobi. Polaznici su u tom smislu svjesni lagodnosti, a nastavnici redom tvrde - za pedagoškim mjerama doista nema potrebe. Njeguje se kultura uvažavanja, tolerancije i unatrag niza godina nije zabilježen nijedan incident. Ovo je očito škola bez stresa, utočište za mlade koji iz različitih razloga nisu opstali u redovnim školama ili jednostavno imaju važnije prioritete od gimnazije, primjerice grade sportsku ili glazbenu karijeru.
Mladić iz prve klupe uskoro puni 18 i polaznik je drugog razreda gimnazije. U redovnoj školi bio bi u četvrtom. Prvi razred upisao je u javnoj školi, no zbog teške bolesti i duljeg razdoblja boravka u bolnici propustio je gotovo dvije godine redovne nastave.
- Izlaz je bio ovdje - kaže, bez odavanja dojma da žali za svojom starom školom.
U Pučkom učilištu je zadovoljan, poseban interes mu je kemija i nakon završetka planira srodni studij.
Drugi učenik iz prve klupe ima 17. U Pučko se prebacio iz redovne srednje škole koja mu naprosto nije legla, a u jednom od strukovnih programa za odrasle je i njegov brat blizanac. Nemaju zamjerki na program ni na realizaciju nastave i vježbi.
Sa 16-godišnjakinjama Karlom i Katarinom pričamo koji dan kasnije. Karla je u osnovnoj školi prolazila s četiri i pet. Gimnaziju u Pučkom učilištu odabrala je dijelom zato što joj nije legla redovna škola za frizere koju je upisala, a dijelom zbog bullyinga koji je prolazila.
- To mi nije bilo lako, ali preživjela sam. Ovo je najbolja odluka koju sam donijela. Ne vidim nikakav problem u tome što pohađam školu za odrasle, nije to nikakav kraj svijeta. Ova je škola otvorena za sve, a svakome se od nas može se dogoditi da nekad u životu zapnemo u nečemu. Međutim, za mene sada nema beda, mislim da bih poludjela u redovnoj školi.
Najveća prednost ovdje su mali razredi, mali broj sati i profesori potpuno posvećeni nama. Odgovara mi princip da imam puno vremena za slobodne aktivnosti - kaže Karla, koju, zbog temperamenta, zovu šeficom razreda. Slobodno vrijeme provodi u teretani. I ona voli kemiju i fiziku te planira upisati farmaciju. Prvi razred prošla je sa 4,0, drugi planira s pet. Iako se njih petero u razredu, prema Karlinim riječima, dobro slaže, najbolja je s Katarinom.
Brojne predrasude
Obje pitamo kako se nose s predrasudama vršnjaka koji nerijetko podcjenjuju njihovu “školu”. - U mojem društvu me ne podcjenjuju. Meni je ova škola poput privatne, tako to gledam - kaže Karla. Katarinina situacija je drukčija:
- Mene još ispituju zašto idem u takvu školu. Misle da je beskorisna, da manje vrijedi, da to nije prava škola, da manje naučimo. Ja tako ne mislim jer gledam prednosti. Da sam u redovnoj školi, ne bih imala vremena za čitanje, šetnju psa, druženja, stvari u kojima u ovoj dobi uživam. Mislim da predrasude ljudi o ovakvom obrazovanju proizlaze iz toga što zapravo ne poznaju ovakav sustav i ne razumiju ga - ističe Katarina. U osnovnoj je bila sretna, iako nije imala najbolje ocjene, ali razred je bio homogen, dobro su se slagali. Katarini to katkad nedostaje, žamor u razredu, šire društvo.
- Ovdje je malo tiho - kaže, opet svjesna prednosti. - Možeš se bolje koncentrirati. Katarina je prvi razred u POUZ-u prošla s tri, drugi planira s četiri, a potom studij psihologije.
Jednostavan upis
Svjedodžba koju dobivaju nakon završetka srednjoškolskog programa identična je svjedodžbama redovne srednje škole, osim što je u njoj naznačeno da je polaznik završio program u Pučkom otvorenom učilištu, a papir potpisuje ravnatelj POUZ-a i ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Uspješno završeni gimnazijalci jednakopravno izlaze na državnu maturu, nakon čega konkuriraju na visokim učilištima. Za razliku od programa osnovne škole, koji je za polaznike besplatan jer ga financira država, program srednje škole se plaća.
Godina gimnazije iznosi 7800 kuna, što je u prosjeku četiri puta manje od privatnih škola. Cijena godine četverogodišnjih strukovnih programa kreće se u prosjeku oko 4000 kuna. Upisni postupak u ove programe vrlo je jednostavan: za srednju je potrebna svjedodžba o završetku osnovne škole, domovnica, rodni list i ispunjena upisnica s ugovorom, a radno vrijeme upisnog ureda POUZ-a je - cjelodnevno, od 8 do 19.30.
Trenutačno je u Učilištu od upisanih 1148 upisanih u srednjoškolske programe oko 50 posto u programima prekvalifikacije, što znači da imaju prethodno završenu srednju školu i sada stječu novu srednjoškolsku kvalifikaciju.
- Najčešće je riječ o prekvalifikaciji u četverogodišnje strukovno zanimanje, nakon što su prethodno završili trogodišnje. Na primjer, iz prodavača u komercijalista, iz kvalifikacije maser-kupeljar u fizioterapeutski tehničar i slično. Ostalih 50 posto polaznika u POUZ-u završava srednju školu i stječu svoju prvu kvalifikaciju - objašnjava Snježana Zbukvić Ožbolt.
Glavna promjena koja se kroz godine dogodila u ovoj školi za odrasle jest što je odrasli u dobi od 40 i više godina upisuju u sve manjem broju pa ispada da srednjoškolski program u POU postoji kao svojevrsna alternativa redovnom sustavu.
- Sve češće Učilište postaje prvi izbor učenika, gdje se upisuju odmah nakon završene osnovne škole. Razlog je individualan pristup svakom polazniku, aktivne metode poučavanja, pozitivno ozračje. Važno nam je međusobno uvažavanje - kaže Zbukvić Ožbolt. Učenici je, naravno, zovu raska i mogu je kontaktirati 24 sata dnevno putem WhatsApp grupe. Nije rijetkost da joj u subotu navečer stigne porukica - Raska, što radite?
- To su divna djeca, divni pojedinci. Kakva bismo mi bili institucija da im nismo na raspolaganju? - pita razrednica.
Nastavnici u razgovoru potvrđuju da POUZ ne prima baš svakog prijavljenog profesora predavača - onaj tko prvo pita za honorar teško će proći selekciju.
- Nastavnici moraju shvatiti da su ovdje zbog učenika, ne zbog honorara, koji ionako nije velik - objašnjavaju u POU, u kojem su primjetne promjene u odabiru pojedinih zanimanja kada je riječ o strukovnim programima. Primjerice, u padu je interes za kvalifikacije iz sektora ekonomije i trgovine. Iako su oni upisom i dalje najbrojniji, sada je riječ o 36 posto upisnika u taj obrazovni sektor, a 2012. ih je bilo 49 posto.
Slijede turizam i ugostiteljstvo (16 posto), elektrotehnika i računarstvo (13), grafička tehnologija i audiovizualne komunikacije (10 posto), dok se ispod tog postotka popunjavaju programi poput poljoprivrede, prehrane, veterine, zdravstva i socijalne skrbi, prometa i logistike, dok je na dnu popunjenosti opća gimnazija sa 2 posto polaznika.
Dobra kvaliteta
Komentirajući kvalitetu srednjoškolskih programa koju nude u POUZ-u, ravnatelj Ivan Šutalo ne smatra da je ona lošija od one koje dobivaju učenici u redovnom obrazovanju.
- Uzimajući sve okolnosti zbog kojih se polaznici kod nas upisuju, bilo da je riječ o dobi, socijalnom statusu, pauziranju u školovanju ili činjenici da imamo niz polaznika aktivnih sportaša ili glazbenika, mi smo zadovoljni njihovim uspjesima, a bitno je da su i oni. Jasno je da od, primjerice, svih maturanata opće gimnazije kod nas ne možete očekivati odličan uspjeh na maturi, no apsolutno ne stoji da je kvaliteta obrazovanja kod nas lošija od one u redovnom sustavu, gdje također postoje velike razlike među školama - kaže Šutalo.
S druge strane, slično kao u sustavu privatnih škola u Hrvatskoj, i u obrazovanju odraslih postoje razlike u kvaliteti pojedinih institucija. Zbog činjenice da se financiraju na tržištu, konkretno od školarine polaznika srednjoškolskih programa ili programa prekvalifikacija, pojedine institucije spuštaju ljestvicu prolaznosti. Umjesto na one koji polaznicima olako daju prolaznost, loša se slika širi na čitav sustav obrazovanja odraslih.
Što se programa osnovne škole tiče, u Pučkom otvorenom učilištu u 2012. imali su 88 polaznika, a sada ih je 31. I njihova se dobna struktura promijenila: 65 posto današnjih polaznika osnovne škole je u dobi od 15 do 18 godina, a prije deset godina u toj dobi upisivalo se samo njih 15 posto. Trenutačno u osnovnoj školi nema polaznika starijih od 40 godina, dok je prije to bio prosjek.
Financijska pomoć
- Broj polaznika osnovne škole je u padu, iako i dalje postoji velik broj osoba bez završene osnovne škole - kaže Zbukvić Ožbolt.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u državnom proračunu za 2017. osigurano je 3,6 milijuna kuna za provedbu programa osnovnog obrazovanja odraslih osoba. Taj program u Hrvatskoj provode 24 registrirane ustanove, a ukupno u ovome trenutku 1049 osoba starijih od 15 godina pohađa program osnovne škole za odrasle. Njihovo financiranje provodi se u skladu s Rezolucijom Ujedinjenih naroda o desetljeću pismenosti. Vlada RH taj je program pokrenula u razdoblju od 2003. do 2012., a sukladno Zakonu o obrazovanju odraslih program je nastavljen i omogućava besplatan završetak osnovne škole svim osobama u dobi od 15 do 65 godina.
Manji odaziv polaznika u programe osnovne i srednje škole ravnatelj Šutalo dijelom veže uz depopulacijsku priču. Ujedno smatra da bi država trebala više ulagati u odrasle koji često nemaju mogućnosti financirati svoje prekvalifikacije, programe osposobljavanja za tržište rada.
- Trebalo bi svakome polazniku koji želi prekvalifikaciju ili osposobljavanje za zanimanje omogućiti financijsku potporu. Njegova edukacija nije samo pomoć njemu, nego i tržištu rada. Zato smatram da bi u interesu države bilo omogućiti što široj grupaciji odraslih mogućnost prekvalifikacije ili drugih oblika osposobljavanja za tržište rada jer financiranje obrazovanja kroz mjere aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nije dovoljno - tvrdi Šutalo.