KAKO ŽIVJETI U IZOLACIJI Savjet psihologa: Najgora je besposlenost, uspostavite nove navike, učite djecu da kuhaju, zaplešite s ukućanima!

O tome kako si možemo pomoći u kriznim trenucima govori Tanja Dejanović Šagadin, gestalt psihoterapeutkinja, profesorica psihologije i članica Upravnog odbora Psihološkog centra TESA koji godinama osigurava telefon za psihološku pomoć.

Je li vam sada povećan broj telefonskih poziva?

- Da, ali navala nije onolika koliko smo očekivali. Mislim da su ljudi u ovom trenutku više okupirani prikupljanjem informacija, nego što obraćaju pažnju na psihološke reakcije. Većinom su usmjereni na praćenje informacija po raznim medijima, stalo im je da se informiraju i prate upute.

Mislite li da je većina dobro prihvatila radikalnu promjenu u načinu života s virusom?

- Riječ je o tome da se situacija radikalno mijenja iz dana u dan. Još jučer smo se pitali smijemo li ići u kafiće i hoće li knjižnice ostati otvorene. Ljudi istražuju kakva je situacija. Realno, još nismo u situaciji kakva je u Italiji, gdje su ljudi nekoliko tjedana u režimu koji isključuje svako kretanje osim najnužnijeg. U tom razdoblju, nakon nekoliko tjedana, smatram da će biti najvažnija psihološka podrška jer će se tada izrazitije osjećati posljedice socijalne izolacije i isključivanja iz društvenog života. Sada takva podrška najviše treba osobama u samoizolaciji, a to je već više od 10.000 osoba u Hrvatskoj.

Znamo li kako psiha reagira na socijalnu izolaciju, po fazama?

- Ne znam je li to netko istraživao. Svijet se s ovim, u ovakvom obliku, nije suočio od španjolske gripe 1918. godine. Ono što znamo jest da dugotrajna socijalna izolacija stvara različite probleme. Na svu sreću, imamo zamjenske varijante, telefon i internet funkcioniraju, tako da ljudi ipak mogu imati nekakav društveni kontakt. To ipak olakšava cijelu situaciju. Ne možemo posjetiti baku i djeda, ali ih možemo svakodnevno nazvati i razgovarati s njima.

Međutim, istodobno stanje otežava činjenica da ljudi imaju mogućnost stalno ispočetka provjeravati vijesti. Važno je znati što se događa i biti informiran o novim uputama, ali jako je važno moći se isključiti i baviti nečim drugim, a ne samo koronavirusom.

Bitno je znati što nacionalni stožer traži od nas i koje su naše odgovornosti, kako da se brinemo za sebe i druge, ali nema smisla tu istu vijest gledati sedam puta dnevno. Jako je važno da čovjek uzme pauzu, misli na nešto drugo, bavi se nečim drugim što će ga smiriti i djelovati antistresno jer ovo je stanje povišenog stresa za sve ljude. To je osobito važno za one koji su skloni anksioznosti, koji se više brinu i strahuju.

Iznimno je bitno uvesti u život mentalnu higijenu, uvesti nove navike koje će pomoći da se bolje osjećamo. Važni su nam rituali - ako živimo u obitelji, dobro je uvesti zajedničko gledanje filmova, druženje, igranje društvenih igara. Važno je odrediti i vrijeme kada svatko za sebe nešto radi, kad se odmaramo jedni od drugih. Tada ćemo se posvetiti nekom svom hobiju ili opustiti u kadi. Važno je da to bude nešto što nam i inače pomaže u nošenju sa stresnim situacijama, a da nam je sada dopušteno: doduše, ne smijemo izaći na ples, ali možemo doma pustiti glazbu i zaplesati.

Imate li savjet za obitelj blokiranu u četiri zida, što kad krenu svađe?

- Mnogi se ne nose dobro s povećanim stresom zbog toga što su im neki mehanizmi, kojima se inače nose s tim, sada blokirani: na primjer, ne možete otići u teretanu. Važno je uspostaviti nove navike. Najgora je besposlenost u kombinaciji sa strahovima i brigama. Iskoristite vrijeme koje imate jer što ste aktivniji i produktivniji, to je manja šansa za sukobe i negativne emocije. Na primjer, učite djecu kuhati. Dogovorite aktivnosti u kojima svi mogu sudjelovati.

Puno je veća šansa da će sve dobro proći ako imate ideju aktivnosti za sve, nego ako samo očekujete da će djeca sjediti mirno i neće vas ometati. Naime, 99 posto je šanse da oni ne mogu sjediti mirno, a nije poželjno da cijeli dan budu prilijepljeni za ekran.

Što biste preporučili onima koji žive sami?

- Nije im lako, ali, s druge strane, oni su ipak više naučeni na to da su sami sa sobom. Ne prekidati socijalne kontakte koje ne moraju prekidati, koji se mogu održavati telefonom ili internetom. Još nisu zabranjene šetnje po prirodi. Možete se naći s prijateljem, nećete se rukovati i grliti, ali još možete prošetati parkom, držeći se preporuka. Korisno je da i sami izađete i prošetate.

Vježbajte, bavite se hobijima, koristite vrijeme za gledanje filmova i serija koje ste propustili ili za knjige koje čekaju da ih pročitate.

Što s onima koji su prije patili od depresije i sad se osjećaju loše?

- Najbolje je javiti se svom liječniku. Važno je preventivno djelovati. Preporučila bih da se jave svom psihijatru ili psihoterapeutu, telefonski se posavjetuju. Pratite kako se osjećate, pojavljuju li se neki od znakova koji su prije prethodili depresivnoj epizodi. Važno je pratiti simptome, raditi stvari koje ste i prije radili kako biste si pomogli izaći iz depresije. Ako dođe do problema sa spavanjem, gubitka apetita, dugotrajnijeg osjećaja praznine ili nedostatka volje, jako je važno kontaktirati liječnika.

Ovo je situacija kad se svi na trenutke osjećamo preplavljeni strahom, odnosno panikom. Kako čovjek može pomoći sam sebi?

- Ako osjećate da ne možete sami, nazovite telefon za psihološku pomoć, naš u udruzi TESA ili drugi. Crveni križ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su brojeve telefona za psihološku podršku. Ako osjećate da vam je previše i da ne možete sami, javite se stručnoj osobi.

Ono što čovjek može sam učiniti jest koristiti neku od tehnika za vraćanje u sadašnji trenutak. Umjesto da razmišljate kako vam je i prepuštate se strahu, usmjerite svoja osjetila na ono što možete vidjeti, opipati, omirisati. To pomaže da se vratite u sadašnji trenutak, a u sadašnjem trenutku, što je najvažnije, niste životno ugroženi. Bojimo se onoga što će se dogoditi, pitate se hoćete li to preživjeti, ali u sadašnjem trenutku većina ljudi u Hrvatskoj nije životno ugrožena. Zato pomaže vratiti se na ovo sada, što vidite, što čujete, što mirišete, što možete dotaknuti? I sve ostale stvari koje nam inače pomažu pomaknuti misli s briga i stresa mogu pomoći.

Da uzmem krpu i krenem čistiti?

- Ako vam to pomaže, odlično. Ako pomaže kuhanje ili kad nazovete nekoga i razgovarate s njim, napravite to. Možda da pustite neki film i maknete se od svega? Tjelovježba sigurno pomaže: ne možemo otići u teretanu, ali to ne znači da ne možemo vježbati u dnevnoj sobi, na YouTubeu postoje stotine vježbi koje možemo pratiti. Korisno je sve što nam može pomoći da smanjimo stres.