Opterećeni općenitim manjkom učenika i viškom slobodnih mjesta, preliminarni rezultati ovogodišnjih upisa na studije u slučaju zagrebačkog Filozofskog fakulteta nisu iznenađenje. Dok studij švedskog jezika ostvaruje stopostotnu popunjenost, a nedaleko tomu su i studij ruskog i turkologije, dvopredmetni studij latinskog jezika i književnosti ima popunjenost od slabašnih 23 posto, grčkog nešto više (33 posto). Slabije su se popunili jedino studiji slovačkog, ukrajinskog i rumunjskog.
Pravilo je, dakle, potvrđeno: za mlade neatraktivni studiji klasične filologije opstat će i ovu godinu zahvaljujući šest studenata koji su se odlučili za latinski jezik i književnost te njih četvero za grčki. Ako zagrebačkoj desetorki dodamo četiri kandidata koja su ostvarila...