Iako je u istraživanju javnog mišljenja CESI-ja i IPSOS PULS-a, koje je provedeno koncem prošle godine, čak 83 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici zauzelo stav da bi uz druge neprofitne organizacije i Crkva trebala izvještavati o svojim prihodima i rashodima, ona to i nadalje ne mora činiti, piše Slobodna Dalmacija . Naime, prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je Sabor donio u petak, vjerske zajednice i sindikati nikome, ni državi ni javnosti, ne trebaju polagati račune za sve rashode i prihode iz privatnih izvora financiranja.
Protiv je glasao jedino nezavisni Josip Kregar, laburist Dragutin Lesar bio je suzdržan, a 102 zastupnika podržala su takvo rješenje.
Loša država
– Mislim da je korištenje novca svih građana javna stvar i ne može biti prepuštena samo unutarnjem upravljanju tih vrlo zatvorenih institucija. Loša je država u kojoj nema kontrole korištenja javnih sredstava – objasnio je Kregar.
On vjeruje da se radi o dogovoru svih zainteresiranih strana. No, Željko Šemper (HSU) tvrdi kako je dobro da se vjerske zajednice oslobodi obveze dostavljanja izvješća o tome kako troše milodare i darove.
– Nije točno da vjernici nisu upućeni u to kako se taj novac troši, jer u svakoj župi imamo ekonomska vijeća, kojima su poznati svi ti prihodi – veli Šemper.
Što se tiče sindikata, laburist Mladen Novak napominje kako konvencija Međunarodne organizacije rada štiti sindikate od objave financijskih izvješća, jer bi inače poslodavci znali ima li neki sindikat dovoljno novca da isplati plaće svojim članovima u štrajku.
Zamjenik ministra financija Igor Rađenović objašnjava kako su vjerske zajednice zajednički zatražile da ih se izuzme od obveza podnošenja kompletnih financijskih izvješća jer smatraju da bi takva obveza za svaku pojedinu župu bila prekomplicirana.
Ostalim neprofitnim udrugama takvo je zakonsko rješenje nevjerojatno.
– Sve neprofitne organizacije trebaju polagati račune državi i građanima o svojem radu i stalo nam je do toga da se žito odvoji od kukolja pa smo se zalagali za donošenje ovog zakona. No, jučer je u Saboru uskrsnulo izuzeće za sve vjerske zajednice – upozorila je Marina Škrabalo iz GONG-a.
Radnički vođe
Nema ustanove koja ima podatke o tome o kolikom je godišnjem iznosu riječ, a koji će, zahvaljujući izuzeću crkve i sindikata, i dalje ostati u sivoj zoni.
– Svaka procjena bila bi previše spekulativna, no riječ je o milijardama – ističe Marina Škrabalo iz GONG-a.
Katolička crkva samo iz proračuna prima oko milijardu kuna godišnje, na temelju Vatikanskih ugovora. Koliko još novca crkve i vjerske zajednice primaju za milodare, vjenčanja, krštenja, krizme i druge vjerničke donacije koje ne podliježu porezu – nije poznato.
– Ma, to vam ne zna ni Bozanić! – poluozbiljno nam je odgovorio jedan zagrebački kapelan, aludirajući na to da ni Kaptol ne dobiva od župnika sve podatke o novcu iz župa.
Sindikati, pak, prihode od članarina tretiraju kao poslovnu tajnu. Nije ni čudo što ih kriju kao zmija noge jer je riječ o milijunima. Pet najjačih sindikalnih središnjica okuplja više od 300.000 članova, piše Slobodna Dalmacija .
Razlozi za izuzeće:
Vjernici znaju kako se troši njihov novac jer župe imaju ekonomska vijeća.
Komplicirano bi bilo da svaka župa podnosi financijsko izvješće o milodarima.
Međunarodna organizacije rada štiti sindikate.
Razlozi protiv izuzeća:
To je diskriminacija prema onima koji podnose izvješća (invalidi, zadruge branitelja...).
Crkva ima cjenik i vjernicima naplaćuje usluge, pa trebaju dati izvješća.
Legaliziranje porezne oaze u Hrvatskoj (oslobođeni su i poreza na promet nekretnina).
Država ubire porez od vjenčanja sklopljenih kod matičara, a u crkvama ga ne ubire.