Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) osvojila bi najveći broj mandata na prijevremenim izborima, međutim za sastavljanje nove Vladine koalicije morali bi dogovoriti postizbornu suradnju s ostalim lijevim strankama, zastupnicima nacionalnih manjina te Mostom ili Živim zidom.
Od ukupno 140 zastupnika koji se biraju u deset izbornih jedinica, SDP je osvojio 59 saborskih mandata, ispred HDZ-a sa 48, Mosta sa 12 i Živog zida sa 11 mjesta, u slučaju prijevremenih izbora. U Sabor bi ušlo još pet manjih lista: IDS (3), HNS, HDSSB i Bandić Milan 365 po dva mandata i HSS s jednim mandatom. Ovome treba pribrojiti još osam saborskih mjesta koja su rezervirana za nacionalne manjine, kao i tri mandata za dijasporu, koja redovito pripadaju HDZ-u, i vjerojatno bi tako bilo i ovaj put.
Živi zid u usponu
Opsežno ispitivanje javnog mnijenja koje su proveli Jutarnji list i RTL sadrži nekoliko važnih podataka. Prvo i najvažnije, uvjerljiva većina birača (između 60 i 70 posto) uvjerena je da su Hrvatskoj potrebni novi izbori. Razumije se da izbore u najvećem broju zahtijevaju simpatizeri stranaka ljevice i centra, međutim, tako rezonira i više od pola birača Mosta, ali i 20-ak posto HDZ-ovaca.
Drugo, iako je podrška HDZ-u u padu, stranka Tomislava Karamarka i dalje drži tradicionalna uporišta, Slavoniju i Dalmaciju (4., 5., 9. i 10. izborna jedinica), dok SDP i lijevi centar uvjerljivo pobjeđuju u preostalih šest izbornih okruga, koji su im osigurali značajnu prednost ispred HDZ-a. Sličan raspored snaga bio je i na prošlim parlamentarnim izborima, osim što je u međuvremenu pala podrška HDZ-u.
I treće, iako je Most izgubio dosta birača, opet bi osvojili 12 mandata, a toliko sada imaju u Hrvatskom saboru.
Ali ovaj put sve stranke bi trebale računati sa Živim zidom i Ivanom Sinčićem i njihovih 11 zastupničkih mandata.
Recimo, ako se zbroje mandati SDP-a, HNS-a i IDS-a (64), vidljivo je kako bi koaliranjem s Mostom i uz pomoć manjinskih zastupnika Zoran Milanović osigurao više od 80 mandata u parlamentu i imao stabilnu većinu. Naravno, pod uvjetom da ovaj put Božo Petrov prihvati koaliciju s Milanovićem, a i šefa SDP-a kao premijera.
Granični mandati
Uz to, moguća su i manja rezultatska odstupanja jer HDZ ima pet dobitnih graničnih mandata, a SDP još dva. Obje stranke imaju i po četiri granična gubitnička mandata, ali ovi podaci ne mijenjaju suštinu, a to je da je u ovom trenutku SDP u određenoj prednosti prema HDZ-u. Posljednja izborna jedinica u kojoj su Jutarnji list i RTL obavili ispitivanje javnosti bila je I., koja obuhvaća središnje dijelove Grada Zagreba. Uvjerljivu pobjedu odnijela je Socijaldemokratska partija Hrvatske koju je podržalo 35,9 posto birača, ispred HDZ-a sa 20,3 posto glasova. Most stoji poprilično dobro i dobiva 8,7 posto, Živi zid 7,2 posto, dok je slabo prošla lista Bandić Milan 365 sa samo 3,9 posto glasova.
Zagreb sdp-u
Kada se ovi rezultati preračunaju u saborske mandate, SDP-u pripada 8, HDZ-u 4, Mostu i Živom zidu po jedan, dok zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ne bi dobio ništa. Može se zaključiti da je ovaj rezultat očekivan i jako sličan u usporedbi s parlamentarnim izborima od 9. studenoga 2015.
Tada je uvjerljivo trijumfirao savez Hrvatska raste sa 39 posto i sedam zastupničkih mandata, Domoljubna koalicija 26,4 i četiri mandata, a Most 18,3 posto i troje zastupnika (koji su ubrzo napustili Božu Petrova).
Kada se zbroje sadašnji glasovi za Most i Živi zid, vidi se da u Prvoj izbornoj jedinici ima 15-20 posto tzv. protestnih birača, samo što bi njihovi glasovi na novim izborima bili gotovo ravnomjerno raspoređeni u odnosu na prošli studeni.
Bandićev fijasko nije iznenađujući jer njegova publika su stanovnici suburbanih zagrebačkih naselja kao što su Sesvete (II. jedinica) i Kozari bok (VI. jedinica), u kojima lista BM 365 stoji bolje nego u Gradu Zagrebu.
U Zagrebu čak 70,4 posto ispitanika želi prijevremene izbore za Hrvatski sabor, što odgovara općem raspoloženju među biračima u glavnom gradu.
Pad HSP AS-a
Pritom nije iznenađenje kada nove izbore zahtijeva gotovo 97 posto SDP-ovih, 92 posto birača Živog zida ili 80 posto Hrvatske narodne stranke, međutim, znakovito je kako to traži 75,6 posto građana koji glasaju za Most.
Iako je njihova stranka članica vladajuće koalicije, izgleda kako biračko tijelo Mosta želi prekid suradnje s HDZ-om.
I to unatoč međusobnoj svjetonazorskoj bliskosti jer većina birača Mosta i HDZ-a (u I. izbornoj jedinici) sebe smješta "desno" ili na "desni centar".
Analiza situacije na razini države, znači u svih deset jedinica, pokazuje zašto se HDZ toliko plaši izbora. Zato što bi bili relativni gubitnici, Most bi zadržao svojih sadašnjih (realnih) 12 zastupnika, Živi zid bi "ukrao" dio mandata Mostu, a dio HDZ-u.
Od manjih koalicijskih partnera, kad bismo imali razmjerni izborni sustav, na desnom krilu, ispale bi stranke potpredsjednika Sabora Ivana Tepeša (HSP AS), Blok umirovljenici zajedno koje predvodi Milivoj Špika, a na lijevom centru Laburisti i Hrvatska stranka umirovljenika. Tek nešto bolje prošli bi HNS i HSS, koji će opstati u politici isključivo u koalicijama s jačim strankama, a to i planiraju.