Socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i djeci te korupcija najveći su problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj, navodi američki State Department.
Vlada je poduzela važne korake u svrhu progona i kažnjavanja pojedinaca koji krše ljudska prava, navodi se u izvješću.
- Prvi put u modernoj povijesti izvješće pučkog pravobranitelja za ljudska prava (za 2015. godinu) odbačeno je na temelju sadržaja - piše State Department i navodi da je izvješće sadržavalo slučajeve govora mržnje, kršenja prava manjina i ograničenja medijskih sloboda.
Pretrpani zatvori, sporost pravosuđa, neriješena pitanja povrata imovine, političko uplitanje vlade u rad agencija za ljudska prava, neka su od područja na koja se upozorava za 2016. u Hrvatskoj.
Zabrinutost za učinkovitost hrvatskog pravosuđa i pravo na dostupnost pravde budi 520.000 neriješenih slučajeva na domaćim sudovima.
Antisemitizam, nekonzistentno procesuiranje napadača na pripadnike zajednice LGBT, diskriminacija pri zapošljavanju po rodu, spolnoj orijentaciji, prema osobama s invaliditetom, kršenja prava radnika, među kojima je neisplata plaća, područja su koje State Department također izdvaja kao problematična u području ljudskih prava u Hrvatskoj.
I dalje je problem povrat imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Koordinaciji židovskih općina u Hrvatskoj.
- Povrata imovine židovskoj zajednici nije bilo od 2014., iako postoji nekoliko takvih zahtjeva - navodi se.
U segmentu medijskih sloboda u izvješću za 2016. spominje se napad na novinara Antu Tomića i pritisak vlade na rad Vijeća za elektroničke medije. Spominje se da je tada novoizabrani potpredsjednik Sabora Ivan Tepeš predvodio marš između pet do sedam tisuća ljudi u Zagrebu protiv odluke Vijeća za elektroničke medije da na tri dana prekine emitiranje televizije Z1 zbog govora mržnje protiv Srba. Neki prosvjednici salutirali su ustaškim pozdravom, navodi se.
Predstavnik za medije u Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi u izvješću je nakon posjeta Hrvatskoj napisao 'da nijedan visoki političar iz vladajuće koalicije nije osudio jasan pokušaj - temeljen na sirovoj etnopolitici - uznemiravanja i zastrašivanja neovisnog regulatornog tijela za medije', piše u izvješću State Departmenta.
Spominje se i da je vlada predložila raspuštanje tog Vijeća i ostavku ravnateljice Mirjane Rakić, koja je to i učinila pod 'nepodnošljivim pritiskom'.
- Korupcija je i dalje problem u Hrvatskoj - piše u izvješću, u kojem se spominje ocjena Europskog parlamenta da je rizik najveći u poslovima javne nabave.
Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova opetovano je izražavao zabrinutost za žrtve spolnog nasilja koje odustaju od tužbe u strahu od odmazde.
U kontekstu antisemitizma spominje se nogometna utakmica između Hrvatske i Izraela na kojoj su se izvikivali ustaški pozdravi te odluka židovskih općina da bojktoiraju službenu komemoraciju u Jasenovcu iz nezadovoljstva vladinim umanjivanjem zločina ustaškog režima.
O diskriminaciji po nacionalnoj i vjerskoj osnovi spominje se diskriminacija prema Srbima i Romima.
- Broj prijava diskriminacije i govora mržnje prema Srbima narastao je - piše u izvješću.
Diskriminacija prema Romima i socijalno isključenje Roma i dalje je problem u Hrvatskoj, gdje vlada nizom mjera potiče njihovo zapošljavanje, školovanje i stambeno zbrinjavanje, navodi se.
State Department: ljudska prava smanjuju se diljem svijeta
Slobode govora i okupljanja ugrožene su diljem svijeta, stoji u godišnjem američkom izvješću o stanju ljudskih prava koje je u petak objavio State Department, ali su događaj zasjenile kritike jer nije ga osobno predstavio državni tajnik Rex Tillerson, što je odstupanje od ustaljene prakse.
Izvješće dokumentira stanje ljudskih prava u 2016. u gotovo 200 zemalja i uglavnom je završeno tijekom mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame. Sastavljeno na temelju podataka američkih službenika u veleposlanstvima Sjedinjenih Država diljem svijeta upozorava da raste pritisak na medije i na slobodan internet.
"Izvješće govori samo za sebe. Mi smo na njega vrlo, vrlo ponosni", rekao je dužnosnik odgovarajući na pitanje zbog čega ga nije osobno predstavio Tillerson.
Prema tradiciji koju su njegovale i demokratske i republikanske vlade, državni tajnik predstavlja izvješće uz javne komentare u kojima ističe važnost ljudskih prava u američkoj vanjskoj politici.
Tillersonovi prethodnici na dužnosti, demokrati John Kerry i Hillary Clinton javno su komentirali izvješća 2013., odnosno 2009., što su bile prve godine kada su preuzeli dužnost.
Tillerson je dužnost preuzeo prije mjesec dana no nije održao nijednu konferenciju za novinare i uglavnom se suzdžravao odgovarati na pitanje medija.
Udruge za ljudska prava kritične su prema načinu na koji je ove godine postupio State Department.
Predsjednik američke organizacije Human Rights Watch, Kenneth Roth, zapitao se "Nije li Tillerson izbjegao predstaviti izvješće kako ne bi morao odgovarati na pitanja o Trumpu", prenosi agencija AFP.
U uvodu za ovogodišnje izvješće Tillerson je napisao "naše vrijednosti su naš interes kada su u pitanju ljudska prava". Međutim pri saslušanju u Kongresu Tillerson je zaobišao pitanja o stanju ljudskih prava u drugim zemljama te je odbio osuditi države kao što su Saudijska Arabija i Filipini rekavši da ponajprije želi vidjeti činjenice, podsjeća Reuters.
Republikanski senator Marco Rubio napisao je na svome Facebook da je "razočaran što državni tajnik nije osobno došao predstaviti izvješće" i poručio "Američko vodstvo u obrani temeljnih ljudskih prava, u ime onih koji su ušutkani, danas je potrebnije više nego ikada do sada".
Cjelovito izvješće ne uspoređuje države međusobno, ali ocjenjuje svaku od promatranih zemalja pojedinačno s naglaskom na zemlje koje SAD uobičajeno najviše kritizira, Rusiju, Kinu, Iran, Sjevernu Koreju, Kubu.
Izvješće o Rusiji uglavnom je nalik prethodnima i u njemu se kritizira "autoritarni politički sustav kojim dominira predsjednik Vladimir Putin", ograničenja političkih sloboda, slobode govora i okupljanja. Navodi se da vlada diskriminira manjine i guši civilne udruge. Nadalje se navodi da je ruska aneksija Krima negativno utjecala na stanje ljudskih prava. U izvješću se podrobno opisuje teško stanje u Ukrajini i kaže da je za to odgovorna Rusija.
Također se u izvješću nabrajaju kršenja ljudskih prava u Kini.
Za Filipine se navodi da su policija i njezini suradnici "ubili više od 6000 osoba osumnjičenih da su dileri droge i ovisnici" od srpnja 2016. te da su ubojstva bez sušenja "oštro porasla" u prošloj godini.