ZAGREB - Građani će od sljedeće godine pojedine dokumente, koja izdaju razna tijela državne uprave, moći dobivati preko Interneta. Suština je to današnje Vladine odluke o pokretanju projekta e-Građani, kojim se ide na potpuno povezivanje baza podataka i evidencija.
UŽIVO: 'TO JE SVETO PISMO, A NE DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI' Premijer Milanović o strategiji upravljanja državnom imovinom
Porezni su obveznici, istakla je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, dosad godišnje izdvajali oko šest milijardi kuna za razne informatičke projekte, programe i licence, no od toga su imali malo ili nimalo koristi. Sada bi se to trebalo promijeniti, pa bi svepriustne šaltere u našim životima trebao zamijeniti Internet, kojim građani mogu pristupati i iz naslonjača. Hrvatska je po svemu tome sada, ocijenio je Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku, još u 1978. godini, a sada je vrijeme da i državna uprava „otkrije“ Internet.
„Naša je ideja da kontakt građana s državom preselimo sa šaltera na Internet“, kazao je Parić, čije kalkulacije pokazuju da će uštede od tog projekta samo u Ministarstvu uprave iznositi barem 1,7 milijuna kuna.
„Kako se bude smanjivao pritisak na šaltere, doći će i do smanjenja javnog sektora, koji je doista prevelik, prirodnim putem“, istakla je Opačić. Ističe i kako su u proteklih godinu i pol stvoreni preduvjeti za „preseljenje“ državne uprave na Internet, pri čemu je spomenula uvođenje OIB-a, zatim centralnog obračuna plaća (COP) i fiskalnih blagajni, pa iskorištavanje optičkih kapaciteta u vlasništvu države, sređivanje biračkih popisa i informacijski sustav SocSkrb, kao i online upise u srednje škole, liste čekanja za pacijente i e-spise.
No, država sa što manje papirologije, koju su danas navijestili Opačić i Parić, neće se dogoditi preko noći. Prva faza trebala bi krenuti već na jesen. Građani koji će htjeti koristiti usluge javne uprave preko weba morat će se javiti Fini, gdje će im otvoriti elektronički pretinac i dodijeliti elektroničku osobnu kartu, a ući će i u nacionalni identifikacijski autentikacijski sustav. Time će se spriječiti eventulane zlouporabe. Za složenije procedure, poput promjene podataka, vrlo će im vjerojatno trebati i svojevrsni čitači kartica.
Uzor Vladi za projekt e-građanin je internet bankarstvo: upravo je oko 600.000 korisnika tog oblika bankarstva i ciljana populacija, kojoj je ovaj Vladin projekt namijenjen. Oni koji ne koriste Internet, usluge državne uprave i dalje će moći dobiti na šalterima.
U ovom je trenutku još nejasno hoće li građani koristeći novi Vladin informacijski sustav preko Interneta moći promijeniti i prebivalište ili glasati na izbnorima. Tu se, naime, radi o političkim odlukama. Ipak, građani će prek Interneta moći dobiti uvid u svoje dokumente, a državana uprava će ih tako obavještavati i o, primjerice, isteku pojedinih dokumenata ili kaznama koje nisu platili.
„Ovo je prva Vlada koja je u 23 godine krenula u povezivanje baza podataka“, kaže Opačić, koja vjeruje i da će informatizacija državne uprave donijeti velike uštede kako državi, tako i građanima.
O tome govori i primjer da roditelji zaprijavu novorođene djece u Hrvatskoj potroše oko 158.000 sati, što ih stoji oko 4,14 milijuna kuna za razne pristojbe. Kada se tome pridoda i oko 950.000 kuna, koliko u Zagrebu, primjerice, potroše na pariranje, jasno je da će se građanima nove tehnologije isplatiti. S druge strane, razna porezna rješenja, rješenja od doplacima ili mirovinama, državni proračun godišnje stoji oko 180 milijuna kuna na ime poštanskih usluga: taj bi trošak zaživljavanjem projekta e-Građani trebao biti sveden na minimum.