PRESUDA SLAVICI LUKIĆ

KRAJ PROCESA DUGOG TRI GODINE Novinarka Jutarnjeg oslobođena optužbe da je osramotila polikliniku Medikol

    AUTOR:
    • Željka Godeč

  • OBJAVLJENO:
  • 07.11.2017. u 19:00

Zagreb, 140614.
Na danima hrvatskog novinarstva u Novinarskom domu danas se raspravljalo na temu Medijsko zakonodavstvo - sto treba mijenjati.
Na fotografiji: Slavica Lukic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić nakon tri godine sudskog postupka pravomoćno je oslobođena optužbe da je počinila kazneno djelo sramoćenja koju je protiv nje 2013. podigla privatna poliklinika Medikol.

Ovih je dana Općinski sud u Zagrebu pravomoćno odlučio da joj vlasnik Medikola Ivan Rajković mora platiti sudske troškove. To je epilog slučaja koji je poslužio kao prvi i ogledni primjer kakav će poguban učinak na novinarske slobode imati kontroverzna odredba o sramoćenju ugrađena u Kazneni zakon 2013. godine.

I prije nego što je sadašnji Kazneni zakon zaživio, novinari su odredbu o sramoćenju proglasili sramotnom i upozorili da je ona put u cenzuru i kresanje novinarskih sloboda. U ožujku 2014., samo 15 mjeseci od stupanja na snagu sporne odredbe, Općinski kazneni sud u Zagrebu donio je prvu presudu o sramoćenju kojom je spomenuta novinarka Jutarnjeg lista nepravomoćno osuđena na 28.000 kuna kazne zbog pisanja o financiranju privatne poliklinike Medikol iz javnog zdravstvenog fonda. U prvostupanjskoj presudi sudac Općinskog suda Marko Benčić nije uvažio argumente optužene novinarke da rasvjetljujući financiranje privatne poliklinike novcem iz javnog zdravstvenog fonda nije sramotila privatnu polikliniku, već branila pravo javnosti da bude informirana o načinima trošenja javnog novca.

Oštra reakcija

Osuđujuća presuda izazvala je oštru reakciju novinarskog ceha koji je nakon njezina donošenja zatražio da se kazneno djelo sramoćenja izbaci iz Kaznenog zakona. Milanovićeva Vlada to je odbila, ali je pod teretom kritike spornu odredbu korigirala: sramoćenje kao kazneno djelo protiv časti i ugleda ublaženo je terminom “teško sramoćenje” i uvedeno ograničenje da se novinare neće kazneno goniti ako iznesu informacije koje su u javnom interesu. Međutim, i nakon te zakonske intervencije ocjena je li tuženi novinar zastupao javni interes ili nije prepuštena je slobodnoj sudačkoj procjeni.

Odvjetnica Vesna Alaburić žalila se na osuđujuću presudu suca Marka Benčića. Županijski sud je u srpnju 2014. tu presudu ukinuo i slučaj S. Lukić vratio na ponovno suđenje istom sucu. Iako mu je trebalo čak 16 mjeseci da otpočne ponovno suđenje, sudac Benčić u ponovljenom je postupku u veljači ove godine novinarku Lukić oslobodio kaznene odgovornosti za sramoćenje.

Važna presuda

Odvjetnica Alaburić naglašava važnost ove presude za slobodu novinarskog posla jer “unatoč tome što nije bilo snage da se novinare dekriminalizira, važno je imati mogućnost u praksi da onaj novinar koji savjesno i pošteno radi posao i dokaže da je provjeravao informacije te ih objavio zbog javnog interesa bude oslobođen”.

U travnju 2014., kad je objavljena prva osuđujuća presuda za sramoćenje, Ministarstvo pravosuđa otkrilo je da se pred sudovima u Hrvatskoj vode čak 42 postupka za tu vrstu kaznenog djela. U 2015. i 2016. vodilo se 95 predmeta protiv novinara za uvredu, klevetu i teško sramoćenje; od 53 tužbe u 2015. godini 14 slučajeva odnosilo se na sramoćenje, odnosno 42 ukupno u 2016. U te dvije godine riješena su 73 predmeta u postupcima u kojima su okrivljeni novinari; 10 je osuđeno, 28,77% izborilo je oslobađajuću presudu, dok je 20 predmeta obustavljeno, isto toliko odbačeno, a dva su predmeta razriješena odbijajućom presudom.

ELIPSO

Izdvajamo