Za svoje članove, dužnike u švicarskim francima, udruga Franak pripremila je obrasce s kojima će moći otići u banku i tražiti povrat preplaćenih kamata.
O tim predlošcima danas će na konferenciji za tisak govoriti Goran Aleksić iz udruge Franak, koja na ovaj način dužnicima očito želi olakšati snalaženje u prilično zbunjujućoj situaciji koja je za njih nastala nakon presude Visokoga trgovačkog suda.
Izrađeni obrasci, međutim, teško će im biti od neke koristi. Čim je presuda donesena, odvjetnica udruge Nicole Kwiatkowski dužnicima je savjetovala da “već sutra” mogu otići u banku i zatražiti povrat preplaćenih kamata. Mnogi su to i učinili, ali su se na šalteru banke uvjerili da do povrata neće tako lako doći.
Ako misle da ih je banka oštetila, po svemu sudeći, to će morati dokazati na sudu. Naznake da bi banke mogle pristati na određenu nagodbu nisu se pokazale utemeljenima. U Raiffeisen banci, jednoj od sedam banaka za koje je Visoki trgovački suda ustvrdio da promjenjivost kamatne stope nisu ugovarale na zakonit način, potvrđuju da su zaprimili nekoliko zahtjeva klijenata povezanih s presudom.
Na pitanje kako će postupiti prema tim zahtjevima, predsjednik Uprave RBA Michael Mueller samo iznosi nekoliko činjenica vezanih uz presudu.
Prije svega, ističe, Visoki trgovački sud potvrdio je valjanost primjene valutne klauzule te da kamatna stopa može biti promjenljiva, ali da je bio nedovoljno razumljiv način na koji su bile definirane ugovorne odredbe koje se odnose na promjenu kamatnih stopa. Prema Muellerovu shvaćanju, presuda je deklaratorne naravi i bankama ne nalaže nikakvu obavezu. - Presuda upućuje na posebne parnice u kojima će sud utvrđivati kako se pojedina banka ponašala prema potrošaču u svakom pojedinom slučaju. RBA je uvjerena da je postupala savjesno i pošteno. U tom smislu i odgovaramo klijentima na njihove upite - objašnjava prvi čovjek RBA. Slično razmišljaju i u Erste banci koja je također zaprimila nekoliko individualnih zahtjeva za isplatu sredstava.
- Stav Erste banke je da na temelju drugostupanjske presude ne postoji obveza za povratom bilo kakvih sredstava niti postoje bilo kakva preplaćena sredstva na osnovi promjena kamatnih stopa - kažu u ovoj banci. Dodaju da su se kamatne stope najprije mijenjale prema propisanoj metodologiji, a kada je donesen zakon, u skladu sa zakonom.
- Bitno je istaknuti da su ugovaranjem promjenljive kamatne stope klijenti preuzeli dio rizika njezine promjene, ali je istovremeno ona bila niža nego što bi bio slučaj da su ugovarali fiksnu kamatnu stopu - ističu u Erste banci. Da su se klijenti odlučili za fiksnu kamatnu stopu, napominju, morao bi se obuhvatiti cjelokupni rizik njezine promjene u razdoblju otplate kredita, a samim time ona bi u startu bila značajno viša.
Zagrebačkoj banci obratio se “veoma mali broj klijenata” pa su u ovoj banci uvjereni da to govori kako klijenti uglavnom respektiraju valjanost i profesionalnost njenih procjena u okviru kamatne politike. Iako je sud utvrdio da ovlast na izmjene kamatnih stopa jest nevaljala, u
Kako presuda ne donosi upute što je uključenim stranama činiti, iz toga se iščitava da svaki dužnik u posebnom sudskom procesu mora dokazivati da je banka doista mijenjala kamatne stope na nedopušten način.
Zagrebačka banka
‘Uvjereni smo da su sve naše primjenjivane promjenljive kamatne stope bile odrađene pošteno i savjesno i u razdobljima njihova rasta i u razdobljima njihova pada.’
Raiffeisen banka
‘Presuda je deklaratorne naravi i bankama ne nalaže nikakvu obavezu. Upućuje na posebne parnice u kojima će sud utvrđivati kako se pojedina banka ponašala u pojedinom slučaju.’
Erste banka
‘Na temelju drugostupanjske presude ne postoji obveza za povratom bilo kakvih sredstava niti postoje bilo kakva preplaćena sredstva na osnovi promjena kamatnih stopa.’