Ako je suditi po prvim neslužbenim informacijama iz Vladinih krugova, Damir Krstičević, ministar obrane, sljedeće bi godine mogao biti među značajnijim dobitnicima nove proračunske konstrukcije, koja se upravo kroji u Banskim dvorima.
Naime, kako doznajemo od izvora iz Vlade, upravo bi Ministarstvo obrane sljedeće godine trebalo dobiti “povišicu”, i to, prema riječima našeg izvora, od oko dva posto.
U ovogodišnjem je proračunu za Ministarstvo obrane bilo izdvojeno ukupno nešto više od četiri milijarde kuna, ili nešto preko jedan posto hrvatskoga BDP-a. Hrvatska je time po izdvajanjima za obranu znatno ispod NATO-ova standarda, koji govori o izdvajanjima za obranu od dva posto BDP-a. Sada bi se, realiziraju li se doista ove najave povećanja izdvajanja za obrambeni sektor, ponovno trebala početi približavati standardima tog vojno-političkog saveza. Makar i politikom malih koraka, jer povećanje od dva posto iznosi oko 80 milijuna kuna više novca nego u ovoj godini.
Sindikati ljuti
Povećanje izdvajanja za obranu na tragu je onoga što je ovih dana govorio i premijer Andrej Plenković. Osim obveza prema NATO-u, na Hrvatsku se očito odražavaju i sve napetiji geopolitički odnosi, kao i potreba modernizacije Oružanih snaga, pa se ne treba čuditi ako vlasti u Zagrebu doista zamjetnije povećaju vojni budžet u 2017. godini.
Protiv sada već izglednog povećanja izdataka za obrambeni sektor već su stali pojedini sindikati. Tako je Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja u priopćenju naslovljenom “Što nam je trenutno važnije - vojska ili znanost?” upozorio da su hrvatski izdaci za obranu, prema podacima Eurostata, posljednjih deset godina stabilni i iznose 1,3 posto BDP-a, što je više od prosjeka tranzicijskih članica EU, čija izdvajanja za obranu iznose 0,9 posto BDP-a. U konačnici, ističu u tom sindikatu, više od Hrvatske za obranu u EU izdvaja samo šest članica - Velika Britanija, Francuska, Poljska, Estonija i Grčka. S druge strane, poručuju iz sindikata, Hrvatska je na začelju EU po izdvajanjima za znanost: dok su tranzicijske članice EU za znanost u 2015. izdvajale 1,23 posto BDP-a, Hrvatska je izdvajala samo 0,85 posto BDP-a.
Deficit dva posto
Iako još nisu poznati okviri proračuna u sljedećoj godini, Zdravko Marić, ministar financija, ovih je dana kazao kako se proračunski manjak planira na razini unutar dva posto BDP-a. Proračun za 2017. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od tri posto u sljedećoj godini - rekao je Marić. Neslužbene informacije iz Vladinih krugova govore i da se rad na proračunskoj konstrukciji za 2017. posljednjih dana zahuktao. Proteklih tjedana snimano je financijsko stanje u svim resorima i provođene su konzultacije, a prekjučer je, kako doznajemo, održan i sastanak ministara na temu proračuna u Banskim dvorima. Konačan prijedlog proračuna pred Vladom bi se trebao naći do 5. prosinca, nakon čega ide u Sabor. Do tada, peglat će se i brusit detalji.
- Na sastanku su svi iznijeli svoje potrebe i sagledali što je realno. Nije tu bilo nikakvih povišenih tonova, svi znamo kako treba voditi zemlju - rekao nam je sugovornik iz Vladinih krugova.
Cilj je izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernog deficita (EDP) u sljedećoj godini i tome se podređuju potezi. Pojedina ministarstva trebala bi, doduše, dobiti nešto više novca, poput Ministarstva rada i mirovinskog sustava, i to zbog usklađivanja mirovina, ili Ministarstva prometa. Ipak, opća je poruka da veći naglasak treba biti na korištenju novca iz fondova EU, i to u svim resorima.
- Gotovo u svakom segmentu postoji mogućnost povlačenja novca iz fondova EU i tu treba iskoristiti prilike. Oko proračuna neće biti popuštanja - zaključuje naš sugovornik. Ministar graditeljstva Lovro Kuščević zadovoljan je prijedlogom proračuna.
- Osigurali smo 17,500 milijuna kuna za subvenciju rate prilikom kupnje prve nekretnine (napomena: tek od polovice iduće godine bit će raspisan natječaj), a u idućim projekcijama proračuna bit će osiguran ostala sredstva (po 35 milijuna kuna), rekao je Kuščević.