NATJEČAJ VEĆ U RUJNU

Kupujemo šest dronova za nadzor ZERP-a i piromana

Bespilotne letjelice imat će doseg između 100 i 150 kilometara, 10 do 20 sati leta te kamere osposobljene i za noćni rad, a dolaze pred ljeto iduće godine
Ilustracija
 David W Cerny / REUTERS

Hrvatska bi zahvaljujući sredstvima Europske unije u drugoj polovici sljedeće godine trebala biti opremljena sustavom bespilotnih letjelica koje bi se koristile za nadzor ribolova u teritorijalnim vodama te posebno za uspostavu bolje kontrole ribolova u ZERP-u, ali i za borbu protiv požara, spašavanje u moru i u slučaju velikih elementarnih nepogoda, potvrđeno je Jutarnjem listu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dvojna namjena

Sredstva za nabavu ovog sustava odobrena su u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. - 2020. godine, a riječ je o sustavu dvojne namjene - civilnom i vojnom. U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju kako se sustav sastoji od šest bespilotnih letjelica i sustava za upravljanje.

Prema njihovu objašnjenju riječ je o letjelicama srednjeg razreda, mase do 150 kg, a za njihovu nabavku izdvojilo bi se najviše 15 milijuna eura. Natječaj za nabavku letjelica bit će objavljen ovog ili sljedećeg mjeseca. Cijeli posao nabavke ovog sustava zajednički obavljaju djelatnici Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane. Stručnjaci MORH-a izradili su cjelokupnu tehničku dokumentaciju, dok je Ministarstvo poljoprivrede apliciralo za financiranje projekta.

Dva centra

Prema dostupnim informacijama, letjelice bi imale doseg između 100 i 150 kilometara i autonomiju letenja od 10 do 20 sati, a uz ostalo bile bi opremljene kamerama širokog spektra djelovanja i osposobljene za noćni rad. Letjelice bi bile smještene u Oružanim snagama koje bi davale i svu logističku potporu.

Bespilotne letjelice bile bi smještene u dva centra. Od ranije se razmišlja o jednom centru u Zadru, gdje za to već postoje uvjeti, a drugi bi bio u Rijeci ili Zagrebu.No, kako saznajemo, letjelice bi u prvih pet godina 60 posto vremena koristilo Ministarstvo poljoprivrede, ostalo vrijeme bile bi namijenjene za potrebe vojske. Nakon pet godina potpuno bi bile u vojnom sustavu i koristile bi se prije svega za vojne potrebe. To je, objašnjavaju nam sugovornici, uobičajena praksa u svijetu.

Ovo je najbolji primjer uspješne vojno-civilne suradnje, jer je to jedini način da civilni i vojni sektor pomoću europskog novca dođu do nužnih tehničkih sredstava. Oružane snage proteklih su godina u nekoliko navrata pokušale kupiti ozbiljnu bespilotnu letjelicu za svoje potrebe. Razmatrala se kupovina Elbitove letjelice Hernes 450, ali se od svega odustalo zbog nedostatka novca. U ovom trenutku vojska u svom sastavu ima bespilotne letjelice Skylark koje koriste specijalne snage. Za snimanje požarišta MUP i Gorska služba spašavanja imaju dronove. MUP je pak prošli mjesec objavio natječaj za nabavku drona za izviđanje i traženje nestalih osoba.

Kronologija

Projekt nabavke ovog sustava pokrenuli su još 2014. tadašnji čelni ljudi ministarstava poljoprivrede i obrane. Iako se najavljivalo da će sustav u Hrvatskoj biti već 2015. godine, ipak se sve oduljilo za tri godine. Koji će se sustav bespilotnih letjelica kupiti, vidjet će se nakon zaključenja natječaja. U svijetu postoji velik broj proizvođača letjelica koje bi zadovoljile potrebe ribarske inspekcije, ali i vojne potrebe. U igri su proizvođači iz EU, Izraela i SAD-a.

Bez problema moći će se snimiti oni koji podmeću požare

Osim u kontroli izlova ribe, najznačajnija primjena novih bespilotnih letjelica trebala bi biti u borbi protiv piromana te u ranom otkrivanju požara. Pomoću ovog sofisticiranog sustava bez ikakvih problema mogu se detektirati i snimiti piromani i olakšati njihovo hvatanje.

Zbog takvih mogućnosti treba očekivati da će u ljetnom razdoblju sav prostor od Istre do krajnjeg juga zemlje biti pokriven bespilotnim letjelicama. Prisutnost letjelica trebala bi imati i psihološki efekt jer se očekuje da će se piromani teže odlučiti na podmetanje požara kada znaju da se područje nadgleda iz zraka. Osim toga, pomoću njih bit će mnogo lakše kontrolirati nelegalni izlov ribe, ilegalni prelazak granice, ekološka onečišćenja u moru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. travanj 2024 07:13