Oko 3000 studenata i 140 zaposlenih profesora u Varaždinu i Koprivnici ne oskudijevaju u prostoru: od propisanog minimuma od 1,25 kvadrata po studentu, njihovi imaju 2,5 kvadrata. Uz vlastite kabinete, profesorima u Koprivnici na raspolaganju je i zajednička soba za odmor s pogledom na voćnjak. U četiri zgrade ukupne površine od oko 13 tisuća kvadrata nedostaje im ni opreme: studentima u oba grada dostupno je oko 400 novih računala, uz drugu suvremenu tehnologiju za svaki praktikum. Pohvale gostujućih predavača i suradnika iz inozemstva (surađuju s Laurea University of Applied Sciences iz Finske i ruskim Novosibirsk State Pedagogical University) dobivaju za dva laboratorija sestrinstva.
- Takvu opremu vjerojatno nema niti jedna hrvatska bolnica - kaže Ivana Živoder, predavačica na studiju sestrinstva. Studentima, poput Domagoja Vickovića iz Đurđevca i Varaždinke Marine Grabar, na raspolaganju su slikarski atelje, tonski studio ili pisanje za eksperimentalni studentski portal presedan.hr. Putuju li do Koprivnice vlakom, na postaji ih čekaju eko-bicikli kojima se voze do kampusa, proglašenog zelenom zonom, netolerantnog na CO2.
Iako aktivno, Sveučilište Sjever još nema u potpunosti riješen status, što oslikava primjer prve promocije studenata. Prije nepuna dva tjedna Sveučilište Sjever završilo je 780 prvostupnika i inženjera. Da su igrom slučaja promovirani mjesec kasnije, reklo bi se da su završili javno sveučilište. Ovako, oni su po zakonskoj reguli diplomanti privatnog Sveučilišta Sjever u vlasništvu gradova Varaždina i Koprivnice koji ovih dana kroz novu zakonsku proceduru osnivačka prava nad Sveučilištem prenose na državu.
Hrvatska na taj način, najvjerojatnije krajem travnja, dobiva osmo javno sveučilište, prvo čiji naziv nije vezan uz ime grada, nego regije. Na tabličnom prikazu veličine sveučilišta Sjever zauzima predzadnje mjesto, iza Pule i ispred Dubrovnika.
- Procedura osnivanja osmog javnog sveučilišta je pri kraju. Završen je postupak javne rasprave oko prijedloga zakona o prijenosu osnivačkih prava, prikupljamo mišljenja drugih ministarstava i zakon očekujemo u Vladi za tjedan ili dva - kaže Roko Andričević, zamjenik ministra znanosti.
Varazdin, 190315.Reportaza o studentskom sveucilistu Sjever.Na fotografiji: ucionica za medicinske sestre, lutke za ucenje.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Uvjeren je da je preuzimanje Sveučilišta od dva grada, koji su u njega godinama ulagali, logična prilika za državu koja također već godinama kroz proračun izdvaja novac za plaće nastavnog kadra na Sjeveru.
Uz 141 zaposlenika, u angažmanu imaju oko 200 vanjskih suradnika, od kojih je dobar dio s drugih sveučilišta.
- Mogućnost da profesori predaju na različitim sveučilištima apsolutno je prihvatljiva i kroz našu zakonsku regulativnu, ali i kroz preporuku Europske komisije koja potiče migraciju nastavnika - kaže zamjenik ministra.
No, mnogi tvrde da Hrvatska već ima dovoljno javnih sveučilišta, a brine ih i podjela proračunskog novca na osam dijelova.
- Broj sveučilišta koje država ima posve je irelevantan. Bitno je kako su strukturirana i što nude. Sveučilište Sjever je u regiji koja ima najveće potencijale u razvoju poduzetništva, a ujedno najmanji postotak visokoobrazovanih - objašnjava Andričević.
Koprivnica, 190315.Reportaza o studentskom sveucilistu Sjever.Na fotografiji: unutar campusa se koriste elektricni automobili.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Na Sveučilištu Sjever kao glavni brojčani argument navode da je njihova makroregija s više od pola milijuna stanovnika dosad bila jedina bez sveučilišta te da je riječ o regiji s vrlo lošom obrazovnom strukturom. Na sjeveru Hrvatske je samo 10,16 posto visokoobrazovanih.
- Želja nam je u sljedećih desetak godina podići broj visokoobrazovanih barem na prosjek Hrvatske, 17,7 posto, a u daljnjih 15-ak godina na 28 posto, što je prosjek razvijenih gradova - kaže Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever. Treća brojka koju nude kada brane opravdanost postojanja sveučilišta na sjeveru jest da njihovih 85 posto studenata studira u STEM području (science, technology, engineering, mathematics). Sveučilište ima ukupno 11 studijskih programa. Od godišnjih 690 brucoša koje upišu, na društveno područje otpada ih nekoliko desetaka.
Koprivnica, 190315.Reportaza o studentskom sveucilistu Sjever.Na fotografiji: studenti na predavanje dolaze biciklima.Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Uz preddiplomske stručne studije elektrotehnike, multimedije, proizvodnog strojarstva, tehničke i gospodarske logistike, graditeljstva, sestrinstva te poslovanja i menadžmenta u medijima, studente upisuju u preddiplomske sveučilišne studije novinarstva i medijskog dizajna. Nude zasad samo dva diplomska sveučilišna studija i jedan doktorski u suradnji sa Sveučilišem u Rijeci, a u planu im je, kažu, produljenje s preddiplomske na diplomsku razinu na postojećim studijskim programima.
Želežnjak: Naša oprema najbolja je u cijeloj zemlji
Sveučilište Sjever trenutačno ima u funkciji četiri objekta za nastavu od oko 13 tisuća kvadrata. Tri zgrade su u Varaždinu za oko 2600 studenata, iza novog POS-ova naselja i srednje Medicinske škole, a jedna novouređena zgrada je u kompleksu bivše vojarne u Koprivnici gdje je zasad oko 400 studenata. Vesna Želježnjak, gradonačelnica Koprivnice, tvrdi kako je nabavljenom opremom ova zgrada najopremljenija visokoškolska institucija u Hrvatskoj. Prostor u Koprivnici, u čije je renoviranje i opremu uloženo 18,5 milijuna kuna, već zovu kampusom.