Tri tjedna nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, Srbija je uspjela pitanje haaške pravde i nepravde dovesti na najvišu međunarodnu razinu, pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zbog toga je iz Beograda u New York na sjednicu Vijeća sigurnosti putovao Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik vlade Srbije i predsjednik Srpske napredne stranke.
- Međunarodna javnost mora biti upoznata s radom tribunala i posljedicama njegovih odluka, kako se zlodjela nikad više ne bi amnestirala ili veličala, jer bi to samo potaknulo ponavljanje takvih djela - zlokobno je upozorio Vučić. On je, jasno, optužio sud da je pristran i nepravedan, a sve na štetu Srba. “Haaški tribunal svojim je presudama izdvojio srpsku naciju kao jedinu odgovornu za okrutne zločine počinjene na teritoriju bivše SFRJ”, optužio ih je Vučić.
Samo nekoliko sati ranije premijer Srbije Ivica Dačić objavio je početak ledenog doba u odnosima Srbije i Hrvatske.
Od haaške presude hrvatskim generalima, u Srbiji se razvija neka vrsta izvanrednog stanja s povišenim političkim i emocionalnim nabojem. Najdalje je u radikaliziranju situacije otišao ne neki ekstremno desni oporbenjak, nego sam predsjednik države Tomislav Nikolić, izrugujući se pomirljivim izjavama generala Gotovine Kuriru. “Što, pozvao je Srbe da se vrate? Da se okupe pa da ih ponovo pokolje”, rekao je Nikolić. Takve izjave dolile su ulje na vatru ionako pogoršanih odnosa Srbije s Hrvatskom još od posljednjih izbora kad su Nikolić i Vučić kao bivši Šešeljevi radikali došli na vlast u Srbiji.
Uvrede umjesto isprike
Već mjesecima traju napetosti, jer Hrvatska odbija preći preko Nikolićevih stavova o “srpskom Vukovaru”, a on se ne želi ispričati, nego umjesto toga iznosi nove uvrede. Nikolić, Dačić i Vučić u takvim stavovima uživaju veliku podršku svoje javnosti, jer je oslobađajuća presuda generalima doživjela osudu i u većem dijelu nekadašnje antimiloševićevske liberalne oporbe. Pritom im, slažu se analitičari, zaoštravanje odnosa sa Hrvatskom odlično koristi za skretanje pažnje s gorućih ekonomskih problema i vrlo bolnih ustupaka prema Kosovu na koje ih ovih dana prisilio Bruxelles.
Dok je Dačić u Bruxellesu dogovarao s Tačijem uspostavu “administrativnih prelaza” između Srbije i Kosova, Vučić je pred Vijećem sigurnosti optužio Haaški sud da će biti kriv za neki novi Jasenovac.
Rasprava o ICTY-ju
Za raspravu o presudi generalima Gotovini i Markaču Srbija je iskoristila redovitu sjednicu Vijeća sigurnosti sa zakazanom raspravom o izvješćima o radu koje su kao i obično u prosincu podnijeli predsjednik Haaškog suda Theodor Meron i glavni haaški tužitelj Serge Brammertz. Kao i u gotovo svim drugim pitanjima o kojima raspravlja, Vijeće sigurnosti se podijelilo, ali tako da je uz Srbiju jasno stala Rusija. Iako bivši srpski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić sada predsjedava Općom skupštinom UN-a, srpska diplomacija nije uspjela izlobirati podršku ni neke manje zemlje među nestalnim članicama Vijeća sigurnosti.
Zato su u obranu Haaškog suda i oslobađajuće presude hrvatskim generalima ustale SAD, Njemačka i Velika Britanija, pozivajući na puno poštivanje Haaškog suda.
Jedino ih Rusi podržali
Kina je zauzela distancirani stav relativne podrške, hvaleći sud zbog napretka ali ga i kritizirajući što su se mnoga suđenja odužila preko svake mjere. Srbiju je izričito podržala samo Rusija, koja već godinama redovito pred Vijećem sigurnosti žestoko kritizira rad haaškog suda i poziva da ga se što prije zatvori.
U slučaju hrvatskih generala haaški sud nije pokazao ni pravednost ni efikasnost, poručio je ruski diplomat V italij Čurkin.
Britanija i SAD uz Haag
Haaški sud zaslužuje puno poštovanje zbog visokih pravnih standarda, izjavio je predstavnik Njemačke Peter Wittig, a Jeffrey DeLaurentis ispred SAD-a je poručio da u potpunosti podupiru sud i poštuju njegove presude.
- Hrvatska može razumjeti frustracije onih koji su izjednačavali pojedinačne zločine jedne strane sa zločinačkom politikom vlasti, ali ne može prihvatiti odbacivanje odluke suda, odgovorio je Vučiću hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović. Odgovorna zemlja mora poštivati odluke suda, poručio je, bila s njima suglasna ili ne.
NJEMAČKA:
Puna podrška sudovima za ex Jugoslaviju i Ruandu, uz zahvalu doprinosu međunarodnoj pravdi i borbi protiv nekažnjivosti. Oba tribunala su pokazala da postoji međunarodna pravda i zaslužuju puno poštovanje zbog visokih pravnih standarda. Neke nedavne presude ICTY-ja izazvale su burne emocije, no pozivamo da se se vodi računa da ih se izražava na odgovoran način. Zemlje regije i dalje moraju surađivati , pa zabrinjava najava Srbije da će suradnju svesti na tehničku razinu
VELIKA BRITANIJA:
Sve države trebaju poštivati rad tribunala, kao što je suradnja svih strana od suštinskog značaja. Napredak se mora nastaviti na suđenjima Mladiću i Hadžiću, i sve strane trebaju poštivati sve što je presuđeno u tribunalovim presudama. Nacionalna pravosuđa također se trebaju posvetiti ratnim zločinima.
SJEDINJENE DRŽAVE:
S obzirom na posao koji je još pred njima, pozdravljamo napore na poboljšanju učinkovitosti uz održavanje najviših standarda u proceduri. ICTY je učinio povijesni doprinos pravdi, u potpunosti podupiremo sud i poštujemo njegove presude.
RUSIJA:
Sud za bivšu Jugoslaviju nije pokazao ni pravednost ni efikasnost, posebno u slučaju nedavne presude hrvatskim generalima. Rusija je iznenađena kako je nemarno i bezobzirno s tri glasa naprama dva odbačena ranija presuda bazirana na godinama istrage o zločinima. Kao rezultat, ostaje neodgovoreno pitanje tko je kriv za stotine ubijenih i odlazak preko 250.00 Srba? U tom slučaju nije došlo do pravde, sud je diskreditirao ideju međunarodne pravde i potaknuo nepovjerenje među zemljama bivše Jugoslavije. Zbog toga sud treba što prije prestati s radom.
KINA:
Od lipnja su oba tribunala uspjela nadvladati poteškoće i postići brzi napredak, sud za Ruandu nastavio je uspješno transferirati procese nacionalnim pravosuđima. Međutim, usprkos naporima ICTY-ja, mnoga suđenja se oduljuju suprotno rezoluciji 1966 iz 2010. godine. Zato napore treba pojačati kako bi se osigurala pravda
PORTUGAL:
Cijenimo napore Tribunala. Zabrinuti smo zbog procesuiranja zločina pred nacionalnim pravosuđima, a za to je od ključne važnosti suradnja među državama regije.
INDIJA:
Pozdravljamo napredak oba suda, oba moraju i dalje suditi fer i nepristrasno, bez političkih pritisaka.
PAKISTAN:
Pozdržavamo oba suda i njihov doprinos u jačanju međunarodne pravde i okončanju nekažnjivosti. Arhive koje će ostati iza tribunala moraju se zaštiti zbog njihove važnosti za međunarodno pravo
KOLUMBIJA:
Podržavamo vrijedan doprinos sudova, kao i težak posao na dovršenju njihovog mandata.
FRANCUSKA:
Rad sudova za bivšu Jugoslaviju i Ruandu izuzetno je važan zbog borbe protiv nekažnjivosti zločina, i da se pamti što se dogodilo. Sudovima treba zahvaliti za to što su postigli. Reakcije na nedavne presude pokazuju akutnu osjetljivost, ljude u regiji mora se uvjeriti da će pravda biti osigurana za sve žrtve.